"Mi hoćemo da budemo medju prvih 10 i u svim drugim oblastima, nije dovoljno da budemo samo u izdavanju gradjevinskih dozvola. Pokazali smo da svake godine možemo da popravimo uslove poslovanja", kazala je ona na predstavljanju 13. izdanja Sive knijege preporuka za bolje uslove poslovanja u Srbiji, koju je priredila Nacionalna alijansa za loklani ekomoski razvoj (NALED).
Kao primere šta je već uradjeno u skladu sa tim planom ona je navela Zakonu o stečaju, Zakonu o licenciranju stečajnih upravnika.
"Mislim da su velike promene napravljene izmenama i dopunama Zakona o katastru, jer je važno da se ima elektronsko oglašavanje i preuzimanje rešenja. Sve je to pomoglo da nijedan investitor iz Srbije 2020. godine nije otišao", rekla je ministarka.
Mihajlović je ukazala i da neće biti napretka u srpskoj provredi ukoliko se istovremeno ne bude vodilo računa o energetici, odnosno energetskoj tranziciji, uz istovremeno vodjenje računa o životnoj sredini.
"Da bi mogli da imamo energetsku bezbednost i u nekim oblastima budemo samodovlnji, a da se sačuva životna sredina, pripremljena su četiri zakona u oblasti energetike i predata na mišljenje Vladi i očekuje se da budu usvojeni sukoro", kazala je ona.
Podsetila je da je prvi put uradjen poseban Zakon o obnovljivim izvorima energije (OIE), koji treba da omogući povećanje proizvodnja električne i toplotne energije iz OI.
Precizirala je da je u zakon uljučena institucija akukcije, odnosno konkurencija izmedju proizvodjača, kao i da potrošači mogu da budu i proizvodjači, a da solarni paneli budu i na sportskim halama, na kućama i stambenim zgradama.
Naglasila je i da se neće dozvoliti gradnja derivacionih mini hidroelektrana u zaštićenim područjima, jer one neće obezbediti energetsku bezbednost, a sačuvaće se životna sredina.
Tu su i zakoni o rudarstvi, energetici i energetskoj efikasnosti.
Prema njenim rečima, povećenje energetske efikasnosti je drugi pravac kojim Srbije treba da ide, odnosno da se učini sve da nacionalni cilj bude smanjenje potrošnje energije, a država će pomoći koliko god može kroz Fond za energetsku efikasnost.
To više ne sme, kako je dodala, da bude sporadično i po pojedinim lokalnim samoupravama ili zgradama i po materijalnom statusu, već mora da bude nacionalni cilj.
Istakla je i da u energetici slede nova ulaganja u srednje i velike hidroelektrane, "jer Srbija mora postepeno da smanjuje proizvodnju iz termoelektrana, odnosno niskokvalitetnog lignita".