Na Svetskom festivalu hrvatske književnosti o problemima u BIH, Srbiji, jeziku, propisima

Poslednjeg dana "Prvog Svetskog festivala hrvatske književnosti" ulesnici su danas u Zagrebu govorili o položaju hrvatske kulture i manjinskih zajednica u susednim zemljama.Književnica Anita Martinac iz Mostara naglasila je da je hrvatski jezik zakonski priznat u Bosni i Hercegovini i osnova je ljudskih prava jednog od tri konstitutivna naroda, ali je ugrožen zbog neodgovornosti javnih službi na svim nivoima vlasti, prenela je agencija HINA.

Rekla je da se u prevodima na hrvatski jezik tek površno zadovoljava minimalna forma jer se srpski odnosno bošnjački izrazi samo zamenjuju hrvatskim.

Rekla je da je jezička politika u BiH nije rešena Ustavom BiH, te se upotreba službenih jezika prepušta entitetskim ustavima.

Navela je da se, od deset županija u BiH, u pet županija u kojima Hrvati učestvuju u vlasti, koristi hrvatski jezik u prosveti, a u pet drugih hrvatski jezik ne postoji u službenoj upotrebi.

Anita Martinac je podsetila da je "međunarodna zajednica" zabranila naziv "Herceg-Bosna", reč "županija", umesto čega se kaže: "kanton" i zabranila je korišćenje prideva "hrvatski" koji je isključen iz naziva svih RTV-stanica, škola i drugih institucija.

Rekla je da se u javnim glasilima koristi "neispravan hrvatski jezik", a u javnim audio-vizuelnim medijima hrvatski se "gotovo ne čuje".

Nametanjem bošnjačkog jezika krše osnovna ljudska prava, rekla je Martinac.

Gradišćanska Hrvatica Ana Šaretić iz Austrije ocenila je na skupu u Zagrebu da i tamo asimilacija uzima sve više maha, te bi sadašnji naraštaj Hrvata u Gradišću mogli biti "poslednji Mohikanci".

O problemima Hrvata u Srbiji u Vojvodini, odnosno Bačkoj, govorio je Tomislav Žigmanov.

HINA je prenela da je Žigmanov "pozvao vlasti hrvatske države da im pomognu u borbi protiv državne politike koja od hrvatskog korpusa u Vojvodini pokušava da otkine jedan deo zajednice i od njega stvori bunjevačku naciju".