U izjavi agenciji Beta, Djurović je rekao da je ukidanje viza za Iran prošle godine omogućilo da veliki broj ljudi direktno iz Irana za par sati avionom dodje u srce Evrope i odatle ide dalje ka Evropskoj uniji.
On je dodao da je to sve bilo u suprotnosti sa politikom EU i da je Srbija svojom odlukom, kao i dovodjenjem snaga Fronteksa na granice, pokazala da uskladjuje svoju politiku sa Unijom i pojačava interakciju sa EU po pitanju tog problema.
Djurović je ukazao da je u osam meseci 2018. godine gotovo 1.100 ljudi iz Irana tražilo azil u Srbiji i da su po tome na trećem mestu, iza Pakistanaca i Avganistanaca, ali da te brojke ne ukazuju na pravu veličinu tog problema.
On je naveo da je veliki broj Iranaca uspeo u nameri da se prebaci na teritoriju Unije, a da su azil u Srbiji tražili samo ljudi koji nisu uspeli u tome ili koje su prevarili krijumčari i ostavili ih bez para.
Direktor APC je ocenio da je ukidanje viza sa Iranom pre godinu dana verovatno bilo motivisano potrebom razvoja turizma, ekonomskih, privrednih pa i političkih odnosa sa tom zemljom, ali da je tada propušteno da se sa Iranom sklopi i sporazum o readmisiji, koji bi olakšao vraćanje ljudi koji to zloupotrebljavaju.
"Čim je prošle godine doneta ta odluka, već sutra su ljudi počeli da dolaze na aerodrom i traže azil. A karte su unapred bile rasprodate do septembra ove godine. Što znači da je definitivno postojala namera ljudi da dodju", rekao je Djurović i dodao da će se posle odluke Vlade taj broj svakako smanjiti.
Djurović, medjutim, navodi da u slučaju Irana nije bilo reči isključivo o zloupotrebi azilnih prava iz ekonomskih motiva, već da je bilo dosta ljudi koji su imali legitimnu potrebu za tim.
"Iz naše prakse može se zaključiti da je značajan broj ljudi koji su dolazili zaista bio politički ili verski progonjen i oni su imali osnova da dobiju azil, ne samo u Srbiji nego i u EU. Recimo ljudi koji su disidenti tamošnjeg režima, ili koji su promenili religiju, a to se tamo kažnjava smrću. Zatim ljudi koji dele sekularne zapadne vrednosti, pa trpe pritisak sredine, ili pripadnici LGBT populacije, ljudi koji pripadaju drugim osetljivim i ranjivim grupama i realno zaslužuju zaštitu", rekao je Djurović.