Prema njegovoj oceni, razgraničenje Srba i Albanaca na Kosovu bazira se na kompromisu dve strane, to nije rešenje nametnuto spolja, kakva su bila sva dosadašnja i u tome je „najveća snaga ovakvog rešenja, koje garantuje dugotrajan mir i stabilnost“.
On je dodao da se tom rešenju s jedne strane protivi domaća javnost, „a naročito opozicione partije, Srpska pravoslavna crkva i neki uticajni intelektualci“, za koje je rekao da „odbijaju rešenje o razgraničenju i traže nemoguće, iz prostog razloga što ne učestvuju u pregovaračkom procesu i ne osećaju nikakvu odgovornost za rešenje kosovskog pitanja, čekajući da neko drugi to uradi umesto njih“.
„Sa druge strane, najuticajnije zemlje Zapada, a pre svega Nemačka, i same ne doprinose postizanju kompromisa tako što insistiraju na nepromenjivosti granica Kosova“, rekao je Dragaš.
Prema njegovim rečima, predsednik Srbije je „u izuzetno teškoj poziciji, stešnjen između dela domaće javnosti i jakih međunarodnih faktora, da isposluje istorijski kompromis sa Albancima i da na taj način stavi tačku na najteži i najkomplikovaniji konflikt na Balkanu“.
Skupština Srbije sutra će razmatrati izveštaj Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, a poslanicima će se obratiti i predsednik Srbije Aleksadar Vučić.