U pripremljenoj Deklaraciji samita, kako je objašnjeno, takodje se podvlači da je usaglašavanje spoljne politike partnera Zapadnog Balkana sa spoljnom i bezbednosnom politikom Unije, uključujući sankcije prema Rusiji, sad još važnije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.
Naglašava se i da mora doći do ubrzanog postupka koji vodi ka članstvu partnera u regionu u EU, ujedno se stavlja do znanja da to obavezno uključuje jačanje vladavine prava, suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, snaženje slobode medija.
Na pitanje kako se tačno zamišlja u nacrtu Deklaracije samita navedena "postepena integracija" partnera sa Zapadnog Balkana u EU, zvaničnici u Briselu su odgovorili da su to regionalna saradnja i stvaranje zajedničkog tržišta, što je od bitnog značaja i za snažnije i brže uključivanje Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište i strukture Unije.
To je i ukidanje "rominga" u telefonskom saobraćaju unutar regiona i sa EU, takodje ekonomsko-investicioni plan Unije za podsticanje privrednog oporavka i jačanja Zapadnog Balkana, za koji su izvori u Briselu ponovo rekli da to uključuje devet milijardi evra predpristupne pomoći i još očekivanih 20 milijardi evra privatnih i investicija međunarodnih finansijskih organizacija.
U "postepenu integraciju" se svakako uklapa, naglašeno je, i uključivanje Zapadnog Balkana u zajedničku EU platformu za nabavku energenata.
Češko predsedništvo EU, kako je rečeno, takođe je izradilo šemu kojom bi se sagledalo kako povezati otvaranje i zatvaranje poglavlja pregovora o članstvu i tad pokrenuti tešnje povezivanje EU sa partnerima, a to je recimo upravo stvaranje jedinstvenog tržišta regiona i uključivanje u jedinstveno tržište Unije.
Bitno je, kako je rečeno, da se na samitu čuju i shvate pobude partnera regiona oko toga šta se očekuje od članstva u EU, a to se odnosi i na bolan i za region jako štetan "odliv mozgova" u Uniju, pa je zato rešavanje tog problema već krenulo preko programa EU Erazmus plus i uključivanjem univerziteta regiona u mrežu akademskih ustanova Unije.