Zakon, usvojen na današnji dan 2012, bio je prvi od nekoliko, uključujući zakon o "nepoželjnim organizacijama" iz 2015. i "zakon o lažnim vestima" iz 2022, donetih sa ciljem da se utiša i vrši pritisak bez presedana na rusko civilno društvo, političku opoziciju i nezavisne medije.
Tim zakonima Rusija očigledno krši obaveze po medjunarodnom pravu da garantuje ljudska prava i osnovne slobode svojim gradjanima. To je potvrdjeno u Mišljenju Venecijanske komisije iz 2021, kao i Evropskog suda za ljudska prava u junu 2022.
Prema ruskom Ustavu, medjunarodno pravo je integralni deo ruskog zakona.
Dalje se navodi da je neopravdana i neisprovocirana agresija Rusije na Ukrajinu pojačala represiju u Rusiji ciljajući "obične" gradjane i drastično ograničila pravo na slobodu izražavanja i medijske slobode.
Ekspanzija restriktivnih zakona usvojenih od početka agresije na Ukrajinu, uključujući zakon o tzv. lažnim informacijama o upotrebi oružanih snaga Ruske Federacije ("zakon o lažnim vestima"), za cilj ima da Ruse dodatno liši nezavisnih informacija o nelegalnim akcijama i zločinima ruskih snaga u Ukrajini.
"Sve veća represija je stoga značajan faktor koji omogućava rusku agresiju u inostranstvu i ljudi u Ukrajini za to plaćaju veliku cenu", ističe se u Deklaraciji Visokog predstavnika EU.
Dalje se navodi da su zbog cenzure i represivnih zakona opozicija, borci za ljudska prava, LGBTI osobe, nezavisni novinari i drugi ruski gradjani koji strahuju od represije države bili primorani da pobegnu iz svoje zemlje.
Istovremeno su lokalne i medjunarodne organizacije civilnog društva, kao i medjunarodni i ruski nezavisni mediji, ugušeni ili prinudjeni na likvidaciju.
EU, kako se ističe, snažno osudjuje sistemske pokušaje izazivanja straha i razbijanja civilnog društva, nezavisnih medija i demokratske opozicije u Rusiji i nastaviće da podržava rad ruskih organizacija civilnog društva, branilaca ljudskih prava i nezavisnih medija i novinara u i izvan Rusije.