Tokom januara je širom Srbije više od 140 ornitologa, članova tog društva i volontera obišlo više od 1.000 lokaliteta na kojima su beležene vodene ptice, kao i stanje samih vodenih staništa.
Ptice su popisivane sa brodova, iz automobila ili pešice. Popis je obuhvatao patke, guske, labudove, gnjurce, ronce, čaplje, galebove i ostale ptice koje borave na vodama ili uz njih.
Predstavnik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Marko Šćiban kazao je da je najveći poduhvat bio obilazak celokupnog toka Dunava sa priobaljima, kao i simultana brojanja galebova, malih vranaca i gusaka kod Dubovca, Beograda i Novog Sada.
Terenci i volonteri Društva za zaštitu i proušavanje ptica su pojedine lokalitete, kako je dodao, obilazili u saradnji sa upravljačima i čuvarima zaštićenih područja i drugim institucijama koje se bave vodama i zaštitom prirode.
"Fokus je kao i prethodnih godina bio usmeren na zaštićena područja", kazao je on.
Šćiban je kazao da su ove sezone dve najbrojnije vrste bile gluvara i obični galeb, dok su sve ostale bile znatno malobrojnije.
Prema njegovim rečima, od ostalih retkih vrsta zimovalica sa severa beleženi su još mali i veliki labudovi, patka ledenjarka, crni i baršunasti turpani, srednji ronci, crni orlovi, prevezi, ušati gnjurci, veliki crnoglavi galeb, crni galeb i ritske sove.
Dodao je i da su znatno učestaliji bili nalazi selica koje izuzetno retko ostaju u Srbiji tokom zime, poput ražanjeva, mrkih sprudnika, malih belih čaplji, zlatnih vivaka, mrkih galebova, gakova, čaplji govedarki, velikih i malih carskih šljuka, polojki, crnih roda, sprudnika ubojica i drugih.
"Posebno je iznenadilo masovno prezimljavanje inače malobrojnih plovki čegrtuša i zviždara, a po prvi put je broj globalno ugroženih malih labudova premašio trocifrenu brojku – 101. Ipak, zabrinjavajuće je dalje opadanje brojnosti gluvare i liske, kao i veliko zagađenje i komunalni otpad svuda duž naših vodotokova", kazao je Šćiban.
Ukazao je i da su veliki problem za ptice nelegalno uzurpiranje priobalja jezera i reka, hemijsko zagađenje, preoravanje slatina i vlažnih livada, jer predstavlja veoma negativan odnos prema vodi kao prirodnom resursu.
"Značajno se osetilo i odsustvo gusaka na našim terenima tokom januara, jer nam jednostavno zbog blage zime nisu došle na zimovanje. Očite klimatske promene ovog januara bile su vidljivije nego ikad do sada, a prisutnost sve većeg broja vrsta i jedinki nekada striktnih selica na zimovanju kod nas to i potvrđuje", istakao je Šćiban.
Kako je naglašeno, saznanja do kojih se dolazi kroz ovo istraživanje koriste se za preduzimanje konkretnih koraka u zaštiti populacija divljih ptica, lovnih vrsta na međunarodnom nivou, a podiže se i svest o važnosti vodenih staništa za očuvanje biološke raznolikosti.
Podaci koje ornitolozi u Srbiji prikupe na kraju se objedinjuju i šalju u svetsku bazu podataka koju vodi organizacija Wetlands International, te kasnije uključuju u Bernsku konvenciju, Bonsku, Ramsarsku i AEWA konvenciju.
Podaci panonskog popisa ptica grabljivica će biti tek naknadno objavljeni, a u narednom periodu predstoji prikupljanje i obrada podataka.
