U drugom delu izveštaja, danas objavljenom, autori ispituju kako kako bi uticaji klimatskih promena, kao što su nestašica vode, smanjenje produktivnosti useva i porast nivoa mora, mogli da dovedu do miliona "klimatskih migranata" do 2050. godine i predstavljaju tri različita scenarija.
Najpovoljniji scenario, sa niskim nivoom emisija štetnih gasova i inkluzivnim, održivim razvojem, broj migranata bi mogao biti i 80 odsto manji, ali bi se i u tom slučaju preselilo 44 miliona ljudi.
Najugroženiji region je Podsaharska Afrika, u kojem bi, prema najlošijem scenariju, moglo da bude do 86 miliona "klimatskih migranata" unutar granica njihovih zemalja.
Najveći udeo "klimatskih migranata" u odnosu na ukupan broj stanovnika imala bi Severna Afrika, gde se predvidja pomeranje 19 miliona ljudi, odnosno devet odsto populacije.
U Južnoj Aziji, gotovo polovina "klimatskih migranata" bila bi u Bangladešu, teško pogodjenom poplavama i neuspelim usevima, gde se predvidja mogućnost kretanja 19,9 miliona ljudi.