Ilga: U Evropi 2018. godina donela eroziju prava LGBTI populacije
Društvo
| 15.05.2019
|
access_time
15:20
U izveštaju se navodi da je tokom prošle godine posebno nezavidan položaj LGBTI zajednica u zemljama istočne i jugoistočne Evrope, gde je bilo i slučajeva ukidanja zakona koji su jačali prava LGBTI osoba, a ozbiljnih propusta u zaštiti tih prava bilo je i u Srbiji.
Od 49 evropskih zemalja, položaj LGBTI populacije najteži je u Azerbejdžanu, a slede Jermenija i Turska. Sa druge strane, ravnopravnost pripadnika LGBTI zajednice najbolje je zaštićena na Malti, koja je prvo mesto zauzela već četvrtu godinu zaredom, a zatim u Belgiji i u Luksemburgu, pokazao je izveštaj.
U izveštaju Rejnbou Evropa autori su u procentima od 0 do 100 odsto ocenjivali u kojoj meri pojedine zemlje ostvaruju zakone i politiku koji se odnose na LGBTI populaciju, kakav je položaj pripadnika te populacije i kakva prava i zaštitu oni uživaju.
Srbija sa ostvarenih 28 odsto deli 30 mesto sa Kosovom i Andorom. U prošlogodišnjem izveštaju Srbija je merene kriterijume ispunjavala sa 30 odsto.
U izveštaju se, kao najveći propust, konstatuje da vlasti Srbije nisu obnovile akcioni plan za rodnu ravnopravnost.
Najbolji rezultat Srbija je, prema oceni Ilga-Evropa, postigla u oblasti učešća LGBTI zajednice u civilnom društvu, a najmanje su, gotovo zanemarljivo, ostvarena porodična i bračna prava i zakonsko priznanje seksualne orijentacije i telesnog integriteta pripadnika te zajednice.
Ravnopravnost i nediskriminacija, kao i zaštita od govora mržnje i zločina motivisanih seksualnom orijentacijom u Srbiji su ostvareni 38 odsto, ocenjeno je u izveštaju.
U preporukama se navodi da bi srpske vlasti trebalo da usvoje zakone kojima bi bila priznata istopolna zajednica, kao gradjanski brak ili registrovano partnerstvo.
Ocenjuje se i da je Srbiji potrebna politika prema zločinima iz mržnje koja bi eksplicitno obuhvatila sve zločine zasnovane na seksualnoj orijentaciji, ravnopravnosti polova i seksualnim karakteristikama.
Takođe, ocenjuje se da je potrebno da Srbija modernizuje postojeće zakonodavstvo kako bi se omogućilo da administrativni postupci vezani za rodnu identifikaciju budu zasnovani na samoopredeljenju i lišeni bilo kakve prinude.
U izveštaju se naglašava da su preporuke koje Ilga-Evropa upućuje vlastima pojedinih država plod konsultacija sa brojim lokalnim LGBTI organizacijama i skrojene prema njihovim potrebama.
Među zemljama bivše SFRJ, prava LGBTI zajednice najviše su ostvarena u Hrvatskoj, koja je sa 47 odsto na 16 mestu. Slovenija ima 40 odsto i na 20. je mestu, Crna Gora sa 36 odsto na 22, a BiH sa 30 odsto na 25 mestu. U Severnoj Makedoniji prava LGBTI osoba ostvarena su svega 16 odsto i ona je na 40. mestu.
Na nivou cele Evrope, procenat ostvarenja kriterijuma ravnopravnosti LGBTI iznosi 38 odsto, a na nivou Evropske unije 48 odsto.
U izveštaju se, medjutim, upozorava da se u Evropi LGBTI organizacije i aktivisti koji štite prava tih osoba suočavaju sa sve nesigurnijim okruženjem.
Tako se u izveštaju za vlade Bugarske, Madjarske i Turske ocenjuje da tokom prošle godine nisu garantovale osnovna ljudska i politička prava kako što su pravo na okupljanje, pravo udruživanja i zaštita aktivista za ljudska prava.
Kao primere ukidanja postojećih prava, Ilga-Evropa navodi Poljsku koja neudatim ženama više ne daje pravo na medicinski potpomognutu reprodukciju, i Bugarsku koja je za trans osobe ukinula sve administrativne i pravne postupke pomoću kojih su mogle u zvaničnim ispravama da promene ime ili pol.
"Nažalost, ove godine vidimo konkretne dokaze preokreta na političkom i zakonodavnom nivou
u rastućem broju država", ocenila je izvršna direktorka Ilga-Evropa Evelin Paradi, naglašavajući da su u postojećoj sve polarizovanijoj društvenoj i političkoj atmosferi, zakoni i političke mere često poslednja linija odbrane za LGBTI zajednice.
Teme
Novo
Dnevni evropski servis
Šta drugi čitaju
Scena
Dogodilo se
Na današnji dan 9. septembar
pre 12 sati
Zabava
Put Duku (Sinđang, Kina)
pre 1 dan