Skupština Srbije usvojila izmene Zakona o glavnom gradu, završeno prolećno zasedanje
Politika
| 29.05.2019
|
access_time
12:50
Izmenama je previdjeno da prigradske opštine imaju, uz saglasnost grada, svoja javna preduzeća kao i da grad svoje izvorne nadležnosti može da prenese na prigradske opštine.
Prigradske opštine Barajevo, Grocka, Lazarevac, Mladenovac, Obrenovac, Sopot i Surčin dobiće pravo da van plana genrelane regulacije donose urbanističke planove uz saglasnost Grada Beograda.
Deset gradskih opština sprovodiće legalizaciju do 400 kvadarata i izdavati gradjevinske dozvole do 1.500 kvadrata.
Prigradske opštine će vršiti legalizaciju do 3.000 kvadrata i izdavati gradjevinske dozvole do 5.000 kvadrata.
Izmenama zakona se ukida neposredno i tajno glasanje na izborima za savete mesnih zajednica u Beogradu. Ukida se i mogućnost da Beograd ukine postojeću gradsku opštinu i njeno područje pripoji jednoj ili više gradskih opština.
Ukida se obaveza da glavni grad ima gradskog arhitektu, umesto toga statutom se može predvideti pomoćnik gradonačelnika u oblasti urbanizma.
Gradonačelnik i Gradsko veće prema propisanim izmenama zakona više neće imati obavezu da najmanje dva puta godišnje izveštavaju Skupštinu o izvršavanju odluka i drugih akata Skupštini grada.
Načelnik gradske uprave za svoj i rad gradske uprave odgovaraće Gradskom veću, a ne Skupštini Beograda
U obrazloženju zakona je navedeno da je cilj zakona decentralizaciaj I da se izmenama zakona izražava posebnost Beograda utvrdjivanjem većeg broja nadležnosti i preciziranjem odredjenih poslova, jer dosadašnjim Zakonom o glavnom gradu suštinskih razlika gotovo i da nema u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave.
"Cilj ovog zakona je da obezbedi efikasnije i kvalitetnije obavljanje poslova grada Beograda na bazi njegovog posebnog ustavno-pravnog položaja, u skladu da razvijenim kapacitetima koji postoje u njemu", navela je Vlada kao predlagač.
Gradsku zonu će činiti 10 opština: Vračar, Stari Grad, Savski venac, Voždovac, Zvezdara, Palilula, Rakovica, Čukarica, Novi Beograd i Zemun.
Usvajanjem zakona, a potom intoniranjem himne "Bože pravde" danas je završeno redovno prolećno zasedanje.
Tokom zasedanja od marta do kraja maja bilo je šest sednica i jedna posebna na kojoj se raspravljalo o Kosovu i Metohiji, a izveštaj je podneo predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a prisustvovali premijerka Ana Brnabić i ministri.
Predsednik Srbije na sednici je sopštio da je Srbija za dijalog i mirno rešavanje pitanja Kosova i za kompromis ne precizirajući na koji kompromis bi Beograd pristao. On je kazao da zamrznuti konflik ne žele Albanci, te da je samo pitanje dana kada će da napadnu Srbe.
Tokom zasedanja od marta do kraja maja izmedju ostalog usvojene su i izmene i dopune Krivičnog zakona kojima se uvodi doživotna kazna zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta za ubice i silovatelje trudnica, dece i nemoćnih lica.
Zbog uvodjenja te odredbe izmene zakona su nazvane "Tijanin zakon" jer ih je inicirala fondacije Igora Jurića, oca maloltene ćerke svirepo ubijene.
Tim izmenama uvedena je i umesto kazne od 30 do 40 godina zatvora doživotna kazna zatvora za najteža krivična dela.
Ta kazna predvidjena je za dela ubistva predstavnika najviših državnih organa, teška dela protiv ustavnog uredjenja i bezbednosti Srbije, udruživanje radi vršenja krivičnih dela, genocid, zločin protiv čovečnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovnižtva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, terorizma.
Za ta dela predvidjeno je da osudjenik na doživotni zatvor može uslovno da se otpusti nakon izdržanih 27 godina zatvora, što nije slučaj sa ubicama i slovateljima dece i trudnica i nemoćnih lica.
Tokom zasedanja usvojeni su i zakoni o sprečavanju korupcije, o konverziji stambenih kredita kredita indeksiranih u švajcarskim francima koji će za 15.785 gradjana olakšati otplatu tih pozajmica.