Web Analytics
Udžbenici na albanskom izgubljeni u prevodu i prekograničnoj saradnji (VIDEO) - BetaRS

Udžbenici na albanskom izgubljeni u prevodu i prekograničnoj saradnji (VIDEO)

Društvo | 05.11.2019 | access_time 15:10
Udžbenici na albanskom izgubljeni u prevodu i prekograničnoj saradnji (VIDEO)
Predsednik Nacionalnog saveta Albanaca Ragmi Mustafa smatra da se do dobrog i trajnog rešenja problema vezanih za udžbenike na albanskom jeziku za škole u opštinama Preševo, Bujanovac i Medvedja može doći samo uz pomoć prekogranične saradnje sa Republikom Albanijom. Saradnja izmedju ministarstava obrazovanja dve zemlje je postojala i ranijih godina, ali je 2019. godine po prvi put ikada, albanska ministarka obrazovanja Besa Šahini, zajedno sa srpskim ministrom obrazovanja Mladenom Šarčevićem, u maju posetila Bujanovac, a jedna od tema razgovora bili su upravo udžbenici na albanskom.

Nakon te posete najavljeno je potpisivanje memoranduma o razumevanju izmedju dve zemlje, što bi omogućilo da djaci iz opština Bujanovac, Preševo i Medvedja deo udžbenika dobijaju i iz Albanije. Zahvaljući saradnji izmedju ministarstava obrazovanja Srbije i Albanije od pre nekoliko godina albanski prvaci u Bujanovcu, Preševu i Medvedji u nastavi koriste najmoderniji, digitalni bukvar, koji dolazi iz Tirane.

Ali, ostalih udžbenika nema dovoljno. Prethodnih godina bilo je pokušaja i da se udžbenici prevode sa srpskog na albanski jezik, ali se pokazalo da prevodjenje oduzima toliko vremena da takvi udžbenici nakon nekoliko godina upotrebe jednostavno više nisu pratili plan i program nastave - koji bi se u medjuvremenu promenio. Bilo je predloga i pokušaja i da albanski autori iz Bujanovca, Preševa ili Medvedje sami napišu udžbenike iz nekih predmeta. Ove dve varijante za obezbedjivanje udžbenika na albanskom jeziku nisu uspele pre svega zbog nedostatka naučnog kadra, koji je trebalo da odlično govori i srpski i albanski jezik.

Prema svedočenju samih profesora, iz nekih predmeta u srednjim školama su se do nedavno koristili udžbenici stari i do 30 ili 40 godina, u delovima koji su bili upotrebljivi po novim planovima i programima. Za predmete za koje nema nikakvih udžbenika koriste se skripte, ili se hvataju beleške na časovima.

Nedostatak udžbenika na albanskom jeziku je problem sa kojim se svakodnevno suočavaju prosvetni radnici, učenici a i njihovi roditelji poslednjih 20-tak godina, jer uprkos različitim pristupima za obezbedjivanje neophodnih udžbenika do konačnog rešenja nikako da dodje. Problem je nastao nakon 1999. godine, kada su škole na albanskom jeziku iz Bujanovca, Preševa i Medvedje prestale da dobijaju udžbenike od Zavoda za udžbenike iz Prištine.

Od tada škole u kojima se nastava odvija na albanskom jeziku nisu bile u mogućnosti da gotovo nikako, a svakako nedovoljno dobro, prate reforme i nove planove i programe nastave, koji su važili za sve ostale škole u Srbiji.

"Prema svim medjunarodnim konvencijama, koje su usvojene i u Srbiji, sva deca imaju pravo na obrazovanje, to je osnovno ljudsko i dečje pravo, a Republika Srbija treba da obezbedi svakom svom gradjaninu pravo na osnovno obrazovanje. Nacionalni savet Albanaca je vrlo angažovan na obezbedjivanju udžbenika a ovaj problem možemo prevazići preko memorandma o razumevanju čije su potpisivanje najavila dva ministra obrazovanja (Srbije i Albanije) prilikom posete Bujanovcu", kazao je Mustafa.
Mustafa kaže da je do sada obezbedjen najveći broj udžbenika za drugi, peti i šesti razred, a da se očekuje da do kraja godine bude obezbedjeno još 18 udžbenika. Što se tiče srednjih škola, učenici za sada imaju samo jedan udžbenik koji prati poslednji plan i program nastave, a to je albanski jezik i književnost za prvi, drugi, treći i četvrti razred. Iz predmeta za koje nema udžbenika uglavnom profesori iz srpskih udžbenika prevedu deo koji bi trebalo da predaju, i to diktiraju na času, učenici napišu, a narednog časa na osnovu diktata profesor ispituje učenike.

"Učenje po diktatu ne koriste čak ni u zemljama trećeg sveta, a kamoli u zemljama koje su adaptirale digitalnu verziju učenja. To stvarno ne liči na 21. vek ni na unapredjenje brazovanja kakvo bi i u Srbiji trebalo da postoji. Svakom detetu treba obezbediti ravnopravni položaj i uslove za učenje. Ne može deo Srbije da uči na jedan način, a deo populacije na drugaciji način, samo zato što ima drugačiju nacionalnu pripadnost", rekao je Mustafa.

Na pitanje da li problem oko obezbedjivanja udžbenika na albanskom jeziku predstavlja i to što Srbi i Albanci imaju različite poglede na istorijske dogadjaje ali i na geografiju, Mustafa odgovara da takavih različitih gledišta ima, ali u svega nekoliko udžbenika koji mogu da budu sporni, dok nedostaje ogroman broj udžbenika sa kojima takvih problema nema.

Prema njegovim rečima samo jedan deo istorije i geografije može biti problem i to deo koji se tiče najnovije istorije i dogadjaja oko Kosova, kao i pitanje kada su i odakle su došli Albanci, dok druga istorija ne predstavlja problem. Isto je i kod geografije, nije problem geografija sveta nego, opet, sve što se tiče Kosova, da li je Kosovo država ili nije.

"Sa reformom školstva Albanija je otišla mnogo dalje prema cilju prema kome ide i Srbija. Dok je u Srbiji sačuvana struktura četiri plus četiri razreda osnovne škole, plus četiri razreda srednje škole, u Albaniji su otišli do kraja sa reformom i imaju 12 godina preduniverzitetskog školovanja, a planovi i programi su im po najnovijim standardima Evrope, odnosno prema Bolonjskoj konvenciji u obrazovanju. Moglo bi da bude problema u geografiji, jer u udžbeniku za peti i šesti razred se kaže da su 'naši prethodnici Sloveni', a za Albance prethodnici su Iliri. Onda imamo problema kako vidimo 90-te godine.

Ali ako su Francuzi i Nemci nakon svih ratova mogli da dodju do zajedničke knjige o istoriji, zašto ne bi mogli i Albanci i Srbi? Što se tiče istorije ali i drugih stvari ima mnogo više toga što nas spaja a ne što nas razdvaja", kazao je Mustafa.

Mustafa kaže da na pitanje ko je kriv zato što deca nemaju udžbenike neki iz republičke vlasti krive lokalne albanske političke lidere, jer je u proteklih 20 godina bilo različitih predloga kako da se ovaj problem prevazidje, ali uvek je bilo nekoga kome ponudjeno rešenje nije odgovaralo. Jedno od takvih ponudjenih rešenja u prethodnom periodu, koje nije uspelo, bilo je i najjednostavnije - prevodjenje udžbenika sa srpskog na albanski jezik. Za takvo rešenje, pokazalo se, nije bilo dovoljno stručnog kadra iz Bujanovca i Preševa, da adekvatno prevedu stručne izraze u udžbenicima egzaktnih nauka.

"Ceo sistem obrazovanja (u Bujanovcu, Preševu i Medvedji) bio je povezan sa Zavodom za udžbenike u Prištini, a posle rata na Kosovu imali smo veliki problem. Onda je tadašnje ministarstvo obrazovanja Srbije 2006. godine dozvolilo da se u školama koriste udžbenici sa Kosova, ali to je trajalo samo do proglašenja nezavisnosti Kosova. Dolazili smo u situaciju da 10.222 udžbenika (koji su bili donacija ministarstva obrazovanja Kosova) ne mogu da prodju carinu i da se posle osam meseci vrate (u Prištinu). Imali smo velike greške u prevodima (udžbenika sa srpskog na albanski), kada su magnetna polja prevodili kao magnetne pašnjake a sfere kao lopte. To su nedopustive greške u prevodu", kazao je Mustafa.
Mustafa je rekao i da Nacionalni savet Albanaca od saradnje izmedju ministarstava obrazovanja Srbije i Albanije očekuje i da na dnevni red za rešavanje dodju i pitanja nostrifikacije diploma, kao i priznanja o pohadjanju seminara, koje prosvetni radnici iz ovih opština pohadjaju u Albaniji.

 

Produkcija je deo projekta podrške javnom informisanju koji sufinansira Opština Bujanovac. Izneti stavovi ne predstavljaju nužno zvaničan stav Opštine

Teme

Novo

Dnevni evropski servis

Šta drugi čitaju

Scena

Dogodilo se

Zabava