Brnabić: Naredna vlada mora da radi na primeni energetske transformacije i zelene ekonomije
Ekonomija
| 04.03.2020
|
access_time
14:10
"Energetska transformacija i zelena ekonomija su neophodan sledeć korak za ubrzanje privrede i transformaciju društva", rekla je ona na Kopaonik biznis forumu.
Istakla je da taj pravac razvoja ne treba slediti samo zbog zaštite životne sredine, uskladjivanja sa programom "Grin dil" EU, sve starije populacije i većim izdacima za zdravstvenu zaštitu ili novih poslovnih mogućnosti u biotehnologijijama, već zbog kvalitetnijeg života gradjan.
Objasnila je da će svi sofisticirani investitori u inovacije, u istraživanje, start apove, kao i svi investicioni fondovi, koji donose novac za konkurentniju privredu, za maksimalno pet godina ulagati samo u zemlje koje su uradile transformaciju energetike.
"Oni neće dolaziti da investiraju u zemlju koja ima prljavu mrežu. Ako ovo ne pokrenemo sve što smo radili poslednje tri godine pada u vodu, jer nećemo moći da dovodimo investicije kakve želimo", rekla je Brnabić.
Ona je u na zatvaranju Kopaonik biznis foruma podsetila i na tok ekonomske i digitalne reforme u poslednjih nekoliko godina sa posebnim osvrtom na oblast obrazovanja, javne uprave, ekonomije i infrastrukture.
Brnabić je najavila do će do kraja ove godine Srbija imati četiri naučno-tehnološka parka u Beogradu, Kragujevcu, Novom Sadu i Čačku, kao i da će biti završen državni Dejta centar u Kragujevcu.
Najavila de će 1. septembra 2021. godine sve škole biti povezane na brzi bežični internet, a sve učionice u Srbiji imati digitalni nastavni sadržaj.
Dodala je i da je Srbija medju od prve dve zemlje u Evropi koja će od sledeće godine dobiti prvu generacija osnovaca koja će izaći sa znanjem nekoliko programskih jezika, odnosno programiranja, što je ocenila kao veliku komparativnu prednost.
"Od 1. septembra ove godine se uvodi i novi predmet za prvi razred osnovne škole Digitalni svet kako bi deca razumela svet u kiome rastu da razumeju izazove i opasnosti digitalnog sveta i da znaju kako sa njima da se nose", kazala je premijerka.
Istakla je da je IKT sektor trenutno najveća izvozna grana Srbije koja je u poslednje tri godine udvostručili izvoz i imali najbrži rast u Evropi.
Istovremeno, navela je, Srbija se još uvek suočava sa time da je samo oko 60 odsto njene teritorije pokriveno širokopojasnim internetom.
"Postoji još oko 30 gradjana Srbije koji nemaju nikakav ili jako slab internet. Ne možete te mlade ljude ni da pitate da ostanu u svojim sredinama, jer je u 21. veku internet ljudsko pravo", kazala je ona.
Zato, kako je dodala, mladi ne mogu da ostanu u tom krajevima i otvaraju svoje kompanije, niti ti gradjani mogu da koriste usluge elektronske uprave.
"Zbog toga ćemo do kraja marta raspisati tender za podsticaje da bi se za prvih 600 lokalnih zajednica, odnosno oko 90.000 domaćinstava, uveo širokopojasni internet", rekla je Brnabić i istakla da je namera da u naredne dve do tri godine širokopojasni interenet bude dostupan svim gradjanima Srbije.
Brnabić je istakla i da je ispinila najveći izazov koji je bio pred njom kao predsednicom vlade, a to je da se "pokrene transformacija društva i ekonomije tako da bude zasnovana na inovacijama, znanju i dodatim vrednostima koje omogućavaju brži razvoj i sustignemo razvijene zemlje".