Web Analytics
Vojni brodovi SAD i Kine na ivici incidenta (VIDEO) - BetaRS

Vojni brodovi SAD i Kine na ivici incidenta (VIDEO)

Svet | 01.05.2020 | access_time 14:35
Vojni brodovi SAD i Kine na ivici incidenta (VIDEO)
Dok je svet obuzet pandemijom Kovida-19 i rastom napetosti izmedju Vašingtona i Pekinga, američki i kineski vojni brodovi u Južnom kineskom moru bili su na ivici incidenta, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija o tvrdnjama Kine da je proterala američki razarač što SAD negiraju.

Američki vojni brodovi su ove nedelje izveli dve operacije "slobodne plovidbe" kako bi osporili pretenzije Kine u vodama Južnog kineskog mora, javio je CNN ističući da je to druga takva operacija u poslednjih nekoliko dana u blizini ostrva koja prema, optužbama SAD, Peking sve više militarizuje.

Operacije su usledile usred pojačane napetosti izmedju Vašingtona i Pekinga zbog rukovodjenja prilikom izbijanja i širenja korona virusa u Vuhanu i nakon što je američki državni sekretar Majk Pompeo optužio Kinu da zloupotrebljava svetsku pažnju u suzbijanju pandemije "maltretirajući" susede u Južnom kineskom moru.

Američka krstarica s projektilima na navodjenje "Banker Hil" u sredu i raketni razarač "Beri" u utorak izveli su misije slobodne plovidbe u oblastima Južnog kineskog mora gde više zemalja  polaže teritorijalno pravo.

Kineska vojska optužila je SAD za ozbiljno kršenje medjunarodnog prava, i kao i suvereniteta i bezbednosnih interesa Kine "provokativnim aktima", tvrdeći da je u utorak proterala brod američke mornarice koji je plovio Južnim kineskim morem, ističe Njuzvik.

S druge strane, portparol američke mornarice demantovao je tvrdnju rekavši da su "sve interakcije bile u skladu s pomorskim normama", navodi Njuzvik i objašnjava da Vašington osporava velik deo pretenzija Pekinga u spornim vodama.

Iako SAD negiraju da je došlo do sukoba u Južnom kineskom moru izmedju brodova američke ratne mornarice i kineskih vojnih brodova, činjenica da je Peking saopštio da je napao plovilo doprineće strahovima da uporedo s povećanjem tenzija sa SAD raste i kineska vojna agresivnost, ocenjuje Tajms.

Filipini, Vijetnam, Malezija, Brunej i Tajvan takodje tvrde da neki od stotina grebena i malih ostrva u Južnom kineskom moru pripadaju njima, ali je od 2014. Peking pojačao svoje tvrdnje da polaže pravo nad gotovo svim ostrvima, betonirajući grebene za izgradnju vojnih aerodroma opremljenih radarima, projektila i aviona.

Kako bi osporio kineske tvrdnje, Vašington redovno šalje svoje ratne brodove u, kako navodi, "operacije slobodne plovidbe" namenjene garantovanju prava na slobodan prolaz u medjunarodnim vodama.

Iako nije jasno šta se zaista dogodilo izmedju američkog razarača i kineskih ratnih brodova, incident podvlači opasan trend: Peking je odlučan da iskoristi odsustvo američkog rukovodstva i preokupaciju sveta korona virusom da pokaže mišiće na globalnoj sceni, ocenjuje Tajms.

List dodaje da Kina agresivno podvlači svoje geopolitičke interese u Južnom kineskom moru istovremeno nastojeći da proširi svoj uticaj na vlade i multilateralne institucije poput Svetske zdravstvene organizacije iz koje su se SAD povukle.

Kina će i dalje pokušavati da sakrije svoju odgovornost za propust u zaustavljanju virusa koji je izbio u Vuhanu i koji ubija stotine hiljada ljudi širom sveta, ali prevara o virusu nije najgora opasnost koju predstavlja kineski komunizam - to je samo njen najočitiji simptom, napisala je u komentaru za Vašington post bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama Niki Hejli.

Kina je u proteklih mesec dana hrabro proširila svoje domete, ističe Hejli navodeći da su u Hongkongu uhapšeni vodeći prodemokratski aktivisti i da su intenzivirane kineske akcije u Južnom kineskom moru kroz koje prolazi jedna trećina svetskih brodskih isporuka, dok je Stejt department izrazio zabrinutosti zbog kineskog testiranja nuklearnog oružja suprotno Ugovoru o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnog ispitivanja.

Kina beleži "višegodišnji uspeh u brutalnosti i agresiji", ističe bivša američka ambasadorka u UN, navodeći da je ta zemlja stvorila orvelovsku državu za nadgledanje i prisilila više od milion pripadnika manjina na kampove za "ponovnu edukaciju".

Uz ocenu da je Kina opasno drugačija sila jer se "nepokolebljivo zalaže za komunističku ideologiju i koja svoj sistem smatra superiornim", Hejli dodaje da je usredsredjivanje na ponižavajuće postupke Kine u pandemiji neophodno, ali da je virus samo mali deo pretnji koje Kina predstavlja, zbog čega se slobodne zemlje moraju ujediniti da bi je zaustavile.

Teme

Ekonomija

Šta drugi čitaju

Fudbal

Hronika