Prinston uklanja ime Vudroa Vilsona iz naziva fakulteta
Svet
| Izvor: Beta-AP
| 27.06.2020
|
access_time
21:30
Predsednik Prinstona Kristofer Ajsgruber u pismu danas upućenom tom fakultetu naveo je da je upravni odbor zaključio da "rasistička gledišta i politike čine Vudroa Vilsona nepodobnim da se škola i dalje zove po njemu".
Ajsgruber je naveo da je upravni odbor u aprilu 2016. odlučio da napravi neke promene da bi univerzitet postao "inkluzivniji i iskreniji u vezi svoje istorije", ali i da zadrži Vilsonovo ime. Na to pitanje su se vratili u svetlu dešavanja koja su usledila nakon policijskog ubistva Džordža Flojda i drugih Afroamerikanaca.
Vudro Vilson je bio guverner države Nju Džersi od 1911. do 1913, a potom predsednik SAD od 1913. do 1921. Podržavao je segregaciju i uveo je u nekoliko federalnih službi koje do tada nisu bile rasno podeljene. Takodje, zabranio je upisivanje crnih studenata na Prinston dok je bio predsednik univerziteta i pohvalno govorio o Kju Kluks Klanu.
Ranije ove nedelje, univerzitet Monmaut u Nju Džersiju je obrisao Vilsonovo ime sa jedne od svojih glavnih zgrada, pozivajući se na pokušaje da se povećaju raznolikost i inkluzivnost. Načelnik školskog okruga Kamden je najavio da će srednja škola Vudro Vilson biti preimenovana.
"Vilsonov rasizam je bio značajan i imao je krupne posledice čak i po standardima njegovog vremena", rekao je Ajsgruber.
Upravni odbor je naveo da je "izuzetan korak" preduzet jer Vilsonovo ime nije prikladno "za školu čiji profesori, studenti i diplomci moraju biti bezrezervno posvećeni borbi protiv pošati rasizma u svim njegovim formama".
Navedeno je da će se fakultet od sada zvati Škola javnih i medjunarodnih poslova. Prinston je već imao u planu da zatvori Vilson koledž i povuče njegovo ime kada se otvore dva koledža koja su trenutno u izgradnji. Medjutim, ime će odmah biti promenjeno u Prvi koledž (First College).
Ajsgruber je naveo da zaključci odbora "nekima mogu delovati prestrogo" pošto je Vilson imao veliku ulogu u "obnovi Prinstona i njegove transformacije iz uspavanog koledža u veliki istraživački univerzitet", a da je zatim postao predsednik i dobio Nobelovu nagradu za mir.
Prema njegovim rečima, deo problema je i to što je Prinston odavao počast Vilsonu uprkos njegovim gledištima, a možda čak i ne znajući ih. "Prinston je deo Amerike koja je prečesto zanemarivala, ignorisala ili pravdala rasizam, omogućavajući opstanak sistema koji diskriminiše crnce", naveo je Ajsgruber.