Izveštaj o vladavini prava ugrožava Fond za oporavak EU (VIDEO)
Svet
| 01.10.2020
|
access_time
11:45
Kritički izveštaj Evropske komisije o stanju demokratije u Madjarskoj i Poljskoj doliva ulje na vatru u sporu koji preti odlaganjem paketa vrednog 1.800 milijardi evra za ekonomski oporavak članica EU, ocenjuje Blumberg.
Procesuiranje korupcije u kojoj su učestvovali visoki zvaničnici u Madjarskoj i dalje je vrlo ograničeno, zaključila je Evropska komisija u prvom godišnjem izveštaju o vladavini prava u 27 članica. Procena bi, dodaje Blumberg, mogla povećati pritisak na predlog o vezivanju isplate sredstava EU i poštovanje standarda vladavine zakona, koji Madjarska i Poljska trenutno odbijaju.
Iako su se čelnici EU u julu načelno složili da treba napraviti mehanizam za zaštitu fondova EU od prevara u slučajevima kada su državne institucije slabe, ostavili su nerešene detalje kako će taj mehanizam funkcionisati. Predlog je dala Nemačka predlažući da kvalifikovana većina članica trebala da odobri svaku odluku o zaustavljanju isplate sredstava državama zbog kršenja vladavine zakona.
Predlog je, dodaje Blumberg, dobio potrebnu podršku članica na sastanku predstavnika vlada održanog u sredu.
Ipak, predlogu su se usprotivile Madjarska i Poljska, ali i Švedska, Finska, Danska, Holandija i Belgija, dok, ukazuje Blumberg, Nemačka treba da obezbedi odobrenje parlamenta EU s kojim pregovori tek počinju. Rezerve bogatih zemalja, koje smatraju da je nemački predlog preblag, mogu se povećati posle izveštaja Evropske komisije o vladavini prava.
Poteškoće u pronalaženju rešenja koje može udovoljiti zabrinutostima svih strana naglašava krhkost sporazuma vlada članica EU o Fondu za oporavak od korona virusa, ocenjuje Blumberg, naglasivši da je dogovor o mehanizmu zaštite neophodan da bi Fond počeo s radom sledeće godine.
Standardi EU o vladavini prava suočeni su s "ozbiljnim izazovima" u nekim članicama, upozorila je Evropska komisija, ističe Politiko, dodajući da je izveštaj objavljen pred raspravu o povezanosti vladavine prava s finansiranjem članica u sledećem sedmogodišnjem budžetskom planu.
Revizija naglašava zabrinutost EU zbog ugroženosti nezavisnosti pravosudja u Madjarskoj i Poljskoj, ali takodje navodi i druge "izazove" u Bugarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj i Slovačkoj. Istaknuto je da su su pretnje novinarima posebno zabrinjavajuće u Bugarskoj, Hrvatskoj, Madjarskoj, Sloveniji i Španiji.
Madjarska i Poljska oprezne su prema bilo kojim merama koje bi im mogle ograničiti pristup novcu iz EU i prete da će blokirati budžet i paket Fonda za oporavak od korona virusa.
Stoga je, dodaje briselski portal, nemačko predsedavanje Savetom EU donelo kompromisni plan za ublažavanje spora, za koji kritičari pak kažu da suzbija izvorni predlog Komisije.
Politiko ukazuje da su u tekstu nemačkog predloga izbačene ranije navedene kategorije poput "ugrožavanje nezavisnosti pravosudja", kao i da novi prijedlog omogućava članicama koje se suočavaju s mogućim sankcijama da traže da o njihovom slučaju razgovaraju čelnici EU na Evropskom savetu. Uprkos kritikama, ističe Politiko, u mnogim glavnim gradovima EU raste pritisak za postizanje kompromisa po svaku cenu.
Nemačka, koja predsedava EU, optužena je da je ustuknula pred Viktorom Orbanom sužavajući definicije vladavine prava, dok nemačke diplomate pokušavaju da reše sukob koji preti zadržavanjem milijardi evra za oporavak od korona virusa, piše Gardijan.
Kompromis o povezanosti poštovanja vladavine prava i pristupa EU fondovima koji je izradila Nemačka, kritikovale su ne samo nordijske zemlje već i mnogi zabrinuti članovi Evropskog parlamenta uz tvrdnje da predlog "neopravdano sužava definiciju borbe protiv korupcije i zloupotrebe evropskih finansijskih paketa".
Paket, podseća Gardijan, uključuje Fond za oporavak od korona virusa vredan 750 milijardi evra i budžet EU za period 2021-2027. u vrednosti od 1.074 milijarde evra.
Nemački poslanik Zelenih Danijel Frojnd rekao je da će Evropski parlament odobriti sledeći budžet EU samo ako postoji "funkcionalan mehanizam vladavine zakona". Nemački predlog je "gori" od onoga koji su lideri EU dogovorili u julu, rekao je Frojnd, naglasivši da ne zna "zašto nemačko predsedništvo popušta Orbanu".
Produbljujući zastoj, dodaje list, madjarska ministrka pravosudja Judit Varga izjavila je u utorak da je nemački kompromis "neprihvatljiv" jer označava jednostranu izmenu osnivačkih ugovora EU, što prema njenoj tvrdnji, predstavlja "ucenu" i krši samu vladavinu zakona.
U medjuvremenu je, ukazuje Gardijan, madjarska vlada otvorila novi front protiv Brisela tražeći ostavku potpredsednice Evropske komisije za vrednosti i transparentnost Vere Jurove, koja je madjarsku demokratiju nedavno opisala kao "bolesnu". Orban je tražio njenu ostavku u pismu predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, ali su zvaničnici EU odbacili njegov zahtev.
Orbanov zahtev za ostavku Vere Jurove prosledjen je uoči objavljivanja prvog izveštaja Komisije o vladavini prava, ali i u vreme kada se Madjarska suočava sa sporijim oporavkom od pandemije nego što se to očekivalo, ukazuje Rojters.
Oslabljeni ekonomski izgledi Madjarske mogli bi predstavljati najveću pretnju, deceniju dugoj, Orbanovoj vladavini uoči parlamentarnih izbora u prvoj polovini 2022. Madjarska ekonomija, naglašava Rojters, beleži smanjenje od 13,6 odsto u drugom tromesečju, što je najgori pad u centralnoj Evropi, gdje madjarska valuta forinta bilježi najslabije rezultate.
Ako se uspostavi mehanizam vladavine prava, i Poljska i Madjarska - koje su već pod istragom EU zbog potkopavanja nezavisnosnti pravosudja, medija i nevladinih organizacija - mogle bi izgubiti desetine milijardi evra, naglašava Rojters. Samo u Fondu za oporavak, isključujući sedmogodišnji budžet EU, Poljska bi bila izložena riziku da izgubi pristup 23 milijarde evra, a Madjarska šest milijardi.