Komesarka UN pomenula mogućnost ratnih zločina u Nagorno-Karabahu
Svet
| Izvor: Beta-AFP
| 02.11.2020
|
access_time
19:55
Visoka komesarka UN za ljudska prava Mišel Bašle (Michelle Bachelet) izjavila je danas da postoji mogućnost da su u sukobu na području Nagorno-Karabaha počinjeni ratni zločini zbog "selektivnih" napada na civile.
Komesarka je takodje pomenula video snimke koje smatra pouzdanim o pogubljenju dva jermenska vojnika u uniformi. Njih su ubili pripadnici azerbejdžanskih snaga.
"Medjunarodno humanitarno pravo ne može da bude jasnije. Napadi sprovedeni kršenjem principa proporcionalnosti mogu biti ratni zločini i strane u sukobu su u obavezi da istraže takvu vrstu kršenja na efikasan, brz, temeljan i nepristrastan način, a odgovornima treba da se sudi", navela je ona.
Mišel Bašle je posebno osudila korišćenje kasetne municije, koja je uopšteno veoma opasna za civilno stanovništva, a koriste je obe strane u sukobu.
Jermenija i Azerbejdžan se decenijama bore oko Nagorno-Karabaha, oblasti sa većinskim jermenskim stanovništvom koja je tokom sovjetske ere pripojena Azerbejdžanu.
U sukobima za kontrolu nad Nagorno-Karabahom izmedju 1988. i 1994. poginulo je 30.000 ljudi, a više stotina hiljada je izbeglo. Primirje je potpisano 1994. godine, ali se Baku i Jerevan nisu dogovorili o pravnom statusu sporne oblasti koja je i dalje zvanično u sastavu Azerbejdžana.
Od tada povremeno izbijaju sukobi u toj oblasti, a poslednji u nizu je izbio 27. septembra.
Komesarka je takodje pomenula video snimke koje smatra pouzdanim o pogubljenju dva jermenska vojnika u uniformi. Njih su ubili pripadnici azerbejdžanskih snaga.
"Medjunarodno humanitarno pravo ne može da bude jasnije. Napadi sprovedeni kršenjem principa proporcionalnosti mogu biti ratni zločini i strane u sukobu su u obavezi da istraže takvu vrstu kršenja na efikasan, brz, temeljan i nepristrastan način, a odgovornima treba da se sudi", navela je ona.
Mišel Bašle je posebno osudila korišćenje kasetne municije, koja je uopšteno veoma opasna za civilno stanovništva, a koriste je obe strane u sukobu.
Jermenija i Azerbejdžan se decenijama bore oko Nagorno-Karabaha, oblasti sa većinskim jermenskim stanovništvom koja je tokom sovjetske ere pripojena Azerbejdžanu.
U sukobima za kontrolu nad Nagorno-Karabahom izmedju 1988. i 1994. poginulo je 30.000 ljudi, a više stotina hiljada je izbeglo. Primirje je potpisano 1994. godine, ali se Baku i Jerevan nisu dogovorili o pravnom statusu sporne oblasti koja je i dalje zvanično u sastavu Azerbejdžana.
Od tada povremeno izbijaju sukobi u toj oblasti, a poslednji u nizu je izbio 27. septembra.
Teme
Svet
Ekonomija
Dnevni evropski servis
Šta drugi čitaju
Pročitajte vise
Tenis
Zelena Srbija
Hronika
Scena
‘I u ropstvu: sloboda’ u Galeriji SANU-a
pre 1 dan