U Srbiji završen ovogodišnji popis ptica vodenih staništa

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije objavilo je danas, na Svetski dan vlažnih područja, da je završen Medjunarodni popis ptica vodenih staništa za ovu godinu, koji je, prema preliminarnim rezultatima, pokazao da ih je u Srbiji više od 300.000.

Više od 120 ornitologa, članova i volontera tog društva je tokom sprovodjenja popisa tokom januara posetilo više od 1.500 lokaliteta na rekama, jezerima, ribnjacima, akumulacijama, močvarama, plavnim pašnjacima i slatinama u Srbiji, navedeno je u saopštenju.

Tri najbrojnije vrste bile su lisasta guska, patka gluvara i obični galeb.

Na zimovanju u Srbiji prvi put je potvrdjen i grogotovac, vrsta plovke koja inače zimuje u Africi i koja izuzetno retko prezimi u Evropi.

Od ostalih retkih vrsta, kako je navedeno, beleženi su još kudravi nesiti, ražanj, veliki crnoglavi galebovi, gakovi, mali i veliki labudovi, crni i baršunasti turpani, srednji ronci, crvena lunja, crni orlovi, prevezi, ridjogrli i ušati gnjurci, zlatni vivci, crvene čaplje.

"Ledeni dani sa snegom i jakim vetrom otežavali su nam rad na terenu, a niske temperature su dovele do ledostaja na većini stajaćih voda. Planiranje je dodatno bilo ugroženo i komplikovano zbog epidemije koronavirusa i oboljevanja naših saradnika, ali smo ipak uspeli da obidjemo gotovo sva najvažnija vodena staništa", rekao je koordinator Medjunarodnog popisa ptica vodenih staništa u Srbiji Marko Šćiban.

Kako je dodao, velike reke Dunav, Tisu i Begej ponovo su istraživale sa plovila, dok je većina lokaliteta bila obilažena peške.

"Zajedno sa kolegama iz Hrvatske ponovo smo uspeli da u potpunosti obidjemo reku Dunav sve do Bugarske granice. Najmnogobrojnija akcija bila je na području ušća Save u Danav gde su sa više lokacija brojani galebovi i mali vranci", naveo je Šćiban.

U ovom društvu su istakli kao veliki uspeh da su ponovo obišli kompletan vodotok Zapadne Morave, navodeći da kada je o pticama reč, ona je već ozbiljno ugrožena.

Ptice su ponovo popisivane i na Tamišu, Drini, Nišavi, Vidrenjaku, Bosutu, Peku, Velikoj Moravi, Grabovici, Limu, Zasavici, Jegrički, Timoku, Boljetinskoj i drugim rekama.

Kako je ukazano, alarmantno je što su na većini obidjenih lokaliteta zabeleženi različiti vidovi ugrožavanja prirode – otpadne vode, deponije, krivolov, prekomeran lov, preoravanja staništa.

Priobalja reka, jezera i kanala su, istaknuto je, sve više degradirana, uzurpirana ilegalnim ljudskim aktivnostima i divljom gradnjom.

Saznanja do kojih se dolazi kroz ovo istraživanje koriste se za preduzimanje konkretnih mera za zaštitu populacija divljih ptica i vodenih staništa koja su značajna za očuvanje biodiverziteta i ostalih prirodnih resursa na medjunarodnom nivou.

Podaci prikupljeni u Srbiji objedinjuju se i šalju u svetsku bazu podataka koju vodi organizacija Wetlands International.