Eskobar: SAD kategorički odbijaju povratak snaga Srbije na Kosovo
Politika
| 13.12.2022
|
access_time
19:00
Povodom izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će Beograd u četvrtak zatražiti od misije Kfor odobrenje povratka srpskih snaga na Kosovo, Eskobar je za Radio Slobodna Evropa rekao da SAD takvu mogućnost "kategorički odbijaju".
"Mi to uopšte ne podržavamo. Takođe želim reći da Kosovo ima veoma čvrste bezbednosne garancije od SAD", kazao je Eskobar, drugog dana posete Prištini.
Eskobar, koji sutra dolazi u Beograd, odgovorio je i na pitanje kakva bi bila reakcija SAD u slučaju da ipak dođe do povratka srpskih snaga na Kosovo.
"Najpre, ne očekujem takvo nešto. A drugo, Kosovo ima čvrste garancije SAD manifestovane kroz učešće u Kforu", kazao je Eskobar, specijalni izaslanik američkog Stejt departmenta za Zapadni Balkan.
Upitan koga smatra odgovornim za barikade koje su Srbi postavili na severu Kosova posle hapšenja bivšeg pripadnika kosovske policije Dejana Pantića, Eskobar je kazao da manje želi da govori "o potrazi za krivcem, a više o tome kako napred".
"U realnosti, treba da svi doprinesemo procesu, i da svi doprinesu rešenju ove krize. Zaista verujem da barikade treba da uklone ljudi koji su ih postavili. Ali, treba i da im damo politički put kako bi mogli diskutovati o njihovim pritužbama, kroz političke i diplomatske kanale. Treba da počnemo da razmišljamo i o održivijem okviru kako bi u ovoj zemlji (Kosovu) zajednice mogle zajedno raditi", naveo je američki diplomata.
Eskobar je kazao i da "deli deo mišljenja" kosovskog premijera Aljbina Kurtija da su barikade na severu Kosova postavljene pod uticajem Beograda.
"Ipak, u mojim razgovorima sa tamošnjom zajednicom, oni imaju pritužbe koje treba čuti. Ne mislim da su bojkot i barikade način da se to učini, ali mislim da su otvorena komunikacija, dijalog i istinsko prihvatanje da postoji nedostatak poverenja između dve zajednice važni za nas kako bi mogli uspešno krenuti dalje", dodao je.
On je rekao da "ostaje da se vidi" da li Beograd koristi barikade na severu Kosova kao izgovor kako bi poboljšao pregovaračku poziciju u dijalogu.
Eskobar, koji se na Kosovu sastao sa predstavnicima Srpske liste, rekao je da misli da Srbi žele da se vrate u kosovske institucije i dodao da "niko nema koristi od bojkota".
On je kazao i da je formiranje Zajednice srpskih opština "najvažnija stvar" kojoj SAD žele da doprinesu.
"Rekao sam ljudima da će SAD predvoditi napore da ova vlada to implementira. Sa naše pozicije, to je zakonska međunarodna obaveza, obaveza za Srbiju i Kosovo, obaveza za EU da pomogne u tim pregovorima. Nijedan političar ili politička partija ne može jednostavno otići od te obaveze", naveo je.
Dodao je da se pitanje Zajednice srpskih opština tiče odnosa vlade Kosova i manjinske zajednice, "unutar granica Kosova, pod strukturama ustavnog Kosova, i u potpunosti unutar zakona Kosova", i odbacio strahovanja kosovskih lidera da bi ZSO mogla da bude "replika Republike Srpske".
"To nije mehanizam koji će biti nametnut Kosovu, nego će vlada Kosova moći da na njemu radi sa međunarodnom zajednicom i zajednicom koja je uključena, kako bi se dobila win-win solucija, koja omogućava da se zaštite kolektivna prava, dok se omogućava funkcionalnost i konstitucionalnost te nezavisne i suverene države", rekao je Eskobar.
Povodom pregovora Beograda i Prištine o francusko-nemačkom predlogu, koji je EU u međuvremenu usvojila kao svoj, Eskobar je kazao da su "u veoma osetljivoj i veoma ranoj fazi".
Naveo je da u središtu konačnog dogovora Srbije i Kosova treba da bude evropska integracija za sve zemlje Zapadnog Balkana, a "unutar tog konteksta, dobar odnos, održiv odnos svih zemalja regiona jednih s drugima".
"I konačno, priznanje svih zemalja, njihovog prava na postojanje, nezavisnosti i suverenosti. Međutim, redosled koraka i kako doći do toga je pitanje dijaloga", dodao je.
Eskobar je rekao da do konačnog dogovora Srbije i Kosova treba da dođe "hitno", ali je dodao da on na to "neće staviti vremensku odrednicu" i da se na to "ne može staviti rok".
Upitan da li SAD vide Kurtija kao kredibilnog partnera koji ima dobru volju za pregovore, Eskobar je rekao da je odnos Vašingtona sa Kosovom "čvrst i solidan".
"On se tiče odnosa sa narodom Kosova, a ne sa nekom određenom osobom ili partijom. Tako da smo mi apsolutno otvoreni sa ovdašnjom vladom, ali to ne znači da nećemo imati taktičke razlike. Ljudi to treba da očekuju. To ne znači da se SAD povlače iz podrške Kosovu", kazao je Eskobar.
On je negirao tvrdnju da se Vučić "nije suočio sa otvorenom kritikom" Evropske unije ili SAD.
"Apsolutno se jeste suočio. I te kritike su proizvele rezultate. Videli ste da Srbija glasa protiv Rusije u Ujedinjenim nacijama, dva puta. U Savetu za ljudska prava UN, jednom. I taj glas je suspendovao Rusiju iz Evropske banke za obnovu i razvoj. Tako da se oni suočavaju sa kritikama", rekao je Eskobar.
Eskobar je kazao da "želi da istakne da SAD nisu na jednoj (kosovskoj) strani", već da "tragaju za rešenjem koje će zadovoljiti obe strane, ili obe države".
Naveo je da bi Srbija trebalo da uvede sankcije Rusiji, da ohrabruje Beograd da to učini, i najavio da će o tome sutra razgovarati sa Vučićem.
"Mi imamo tekuću diskusiju sa predsednikom Vučićem o regionalnim inicijativama i globalnoj stabilnosti i evropskom teritorijalnom integritetu. I moram da kažem da se ne razilazimo previše u našim stajalištima po pitanju onoga šta se dešava u Ukrajini", dodao je.
Na pitanje do koje mere je ruski uticaj na Balkanu, naročito u Srbiji, razlog za nestabilnost u najmanje tri balkanske države, Eskobar je odgovorio da je to "veoma važan faktor".
"Postoje jasni istureni faktori Rusije koji rade u političkim sistemima najmanje tri države. Postoji ogromna količina ruskih dezinformacija u informacionom prostoru celog regiona. Moram da kažem, Rusija ne mora da kreira rešenja, samo treba da kreira probleme kako bi poboljšala svoje planove. Moramo biti budni po tom pitanju i mi ćemo uzvratiti na svaki maligni uticaj, bilo gde i kad god ga uočimo", kazao je Eskobar.
Teme
Politika
Dnevni evropski servis
Novo
Društvo
Šta drugi čitaju
Ekonomija
Fudbal
Fudbaleri Flamenga u finalu Kupa Libertadores
pre 31 minut