Unikredit: Ekonomski rast u EU-CIE i Zapadnom Balkanu oko 1,6 odsto u 2023. godini
Predviđa se da će Rumunija imati bolji učinak, dok će Češka i Mađarska zaostajati.
U najnovijem kvartalnom izdanju Unikredita navodi se da je usporavanje u Evropi, SAD i Kini glavni rizik za ekonomski rast u CIE, koji bi mogao da odloži oporavak kapitalnih izdataka, izvoza i potražnje do pred sam kraj 2023. ili početak 2024.
Istovremeno, domaća tražnja bi mogla dodatno da ojača, pošto će rast plata nadmašiti inflaciju od druge polovine 2023. i nadalje, a finansijski uslovi će biti ublaženi tokom 2024.
"Vlade Centralne i Istočne Evrope oklevaju da povuku fiskalnu podršku za stanovništvo, što će pokrenuti proceduru prekomernog deficita u 2024. godini", navodi se u kvartalnom izdanju CIE.
Prognoze inflacije za kraj 2023. kreću se između šest i devet odsto, osim u Turskoj.
Naredne godine ekonomisti Unikredita predviđaju sporiju dezinflaciju.
"Ciljevi inflacije će verovatno biti promašeni zbog viših cena energije i pritiska potražnje na cene usred fiskalnog podsticaja za 2023. i rasta realnih plata. Rusija i Srbija bi mogle biti izuzeci", ocenio je glavni ekonomista Unikredita za Centralnu i Istočnu Evropu Dan Bucsa.
Očekuje se da će sve centralne banke CIE u 2024. smanjiti stope ispod šest odsto u Centralnoj Evropi i Srbiji, na sedam odsto u Rusiji i 20 odsto u Turskoj.
Među glavnim rizicima navedenim u kvartalnom izveštaju za CIE su srednjoročna inflacija iznad ciljane, recesija u evrozoni i SAD, i slabiji rast u Kini koji utiče na ekonomski rast u CIE.
Procene su i da će i dalje rizik biti uticaj rusko-ukrajinskog rata na turizam na obali Crnog mora i nacionalizam i evroskepticizam koji prožimaju ekonomske politike.