Istraživanje: Pluralizam medija u Srbiji narušen, generatori medijskog monopola predstavnici vlasti
Društvo
| 25.03.2025
|
access_time
13:40
Foto: Beta/Miloš Miškov
Na predstavljanju istraživanja "Medijski pluralizam i monopol u medijima u Srbiji" u kome se analizirao medijski diskurs u centralno-informativnim emisijama televizija u periodu od 1. novembra do 31. decembra prošle godine, ocenjeno je da su osnovni generatori ugrožavanja medijskog pluralizma i postojanja medijskog monopola predstavnici vlasti,kao i medijski javni servisi i komercijalne televizije sa nacionalnim pokrivanjem.
Istraživanjem su obuhvaćena oba javna servisa Radio-televizija Srbije (RTS) i Radio-televizija Vojvodine (RTV) i sve televizije sa nacionalnom pokrivenošću – TV Prva, B92, Pink i Hepi, kao i dve kablovske televizije – Nova i N1.
Kako je navela istraživačica Novosadske novinarske škole Darija Stjepić, medijska reprezentacija stvarnosti strogo je podeljena na onu koja oslikava i afirmiše gotovo isključivo politiku vladajuće elite i onu koja veoma kritički na istraživački i analitički način ukazuje na sve elemente svakodnevice u kojoj žive građani Srbije.
Stjepić je navela da iako se moglo očekivati da će pitanje pada nadstrešnice biti najvažnija tema tokom tog perioda monitoringa, to nije bio slučaj za većinu medija.
"Pad nadstrešnice i svi događaji u vezi sa tim bili su glavna tema samo u informativnim programima tri televizije: Nova, N1 i RTV. Javni servis Vojvodine je takođe imao pad nadstrešnice kao prioritetnu temu, što je predvidljiv nalaz, ali isključivo faktografski i iz ugla donosilaca odluka i samog vrha vlasti. Za sve ostale prioritet je bila pre spoljna i unutrašnja politika sa akcentom na delatnosti predsednika Srbije (Prva, Pink, B92)", rekla je ona.
Dodala je da je RTS postepeno menjao način izveštavanja, te su blokade i protesti dobijali veću minutažu u informativnim emisijama, navodeći da je izveštavanje o protestima i blokadama i dalje povremeno bilo praćeno odgovorima predstavnika vlasti kojima se urušavao legitimitet protesta i sa pozicije političkog autoriteta količinom prisustva i stavovima učvršćivao monopol na upotrebu konkretnog medija.
"Spoljna politika je bila izuzetno važan segment informativnih emisija za TV Pink, RTV i pogotovo za TV Hepi. U centralnoj informativnoj emisiji na TV Hepi veliki deo prostora posvećen je izborima u SAD, a prilozi su afirmativno govorili o novom predsedniku SAD Donaldu Trampu, ali i potezima predsednika Kine, Slovačke, Rusije ili Mađarske. Sve o bliskim političkim istomišljenicima i 'prijateljima' predsednika države Aleksandra Vučića, što je tipično ostvarivanje monopola u plasiranju određenih poruka i stavova", ocenila je Stjepić.
Prema rezultatima istraživanja, u Dnevniku RTS-a Vučić je prvi po zastupljenosti kao pojedinačni subjekat i citiran je 44 puta, pružena mu je i najveća minutaža tokom perioda monitoringa, dok su direktne izjave, intervjui, citati i parafrazirane izjave Vučića trajale više od 103 minuta, tokom 31 emisije Dnevnika.
Prema toj analizi, Vučić je i na RTV bio najčešći pojedinačni subjekat.
Kada je reč o medijskom tretmanu opozicije, rezultati istraživanja pokazali su da ona gotovo da nije bila zastupljena na javnom servisu i televizijama sa nacionalnom pokrivenošću kao subjekat u prilozima.
Teme
Društvo
Novo
Dnevni evropski servis
Šta drugi čitaju
Scena
Dogodilo se
Na današnji dan 25. mart
pre 12 sati