Zborovi pokrenuli ekološki aktivizam širom Srbije
Životna sredina
| Izvor: Beta
| 19.06.2025
|
access_time
12:20
Portal Klima101 piše da je interesovanje građana za rešavanje ekoloških problema na lokalu veliko i da su ovakvi skupovi način da građani kroz neposrednu demokratiju utiču na zaštitu životne sredine, borbu protiv zagađenja i unapređenje lokalne infrastrukture.
Građanske inicijative objavile su procenu da je samo u martu bilo održano bar 148 zborova, dok je CRTA pobrojala naselja u kojima ih je samo tokom aprila održano najmanje 339, od Subotice do Vranja, od Loznice do Negotina.
Broj zborova nastavlja da raste, i trenutno je nemoguće dati procenu njihovog broja.
Pre mesec dana, na spisku prijavljenih učesnika akcije "Zavrni rukave" bilo je i čak 47 zborova iz različitih krajeva Srbije, a zborovi širom zemlje organizuju i sopstvene akcije čišćenja na lokalu.
"Zborovi imaju potencijal da postanu platforma za građansko učešće u uređivanju naše sredine – a širom Srbije već se javljaju različite ideje kako se ta platforma može iskoristiti", piše Klima101.
Kao primer se navodi zbor u Lazarevcu, na čiju inicijativu je rešen problem otpada od građevinskih radova koji je ostao ispred osnovne škole "Dule Karajlić", što je predstavljalo potencijalnu opasnost po zdravlje dece i školskih radnika.
"Savet roditelja i rukovodstvo škole su prijavljivali problem nadležnim institucijama (investititor, izvođač radova, GO Lazarevac), kao i različitim inspekcijama", izjavio je za Klimu101 zbor gradske opštine Lazarevac. "Međutim, otpad je i dalje bio u prisutan u dvorištu".
Na prvom građanskom zboru, koji je održan 20. marta i kojem je prisustvovalo oko 1.000 građana, izglasan je predlog da se uputi apel direktoru škole za obustavu nastave dok se otpad ne ukloni iz dvorišta.
Pod pritiskom javnosti, 24. marta je započeto uklanjanje koje je trajalo naredne dve nedelje.
Ovakvih primera sve je više širom zemlje.
U Inđiji je tačka dnevnog reda bila organizovana akcija usmerena protiv novog industrijskog kompleksa kompanije "Metrans Panonija", a u okviru koje su građani ukazali na niz ekoloških problema.
Sa druge strane, zbor mesne zajednice Donja Vrežina u Nišu poslao je zvaničan zahtev za uređivanje lokalne infrastrukture – okretnice, parka i platoa ispred prostorija mesne zajednice – uz direktnu akciju čišćenja.
U Novom Pazaru, zborovi su se okrenuli važnom lokalnom pitanju: planiranoj izgradnji rudnika zlata na obližnjoj planini Rogozni, i u nedostatku zvanične komunikacije lokalnih vlasti o ovom projektu, preko zbora organizovali akcije informisanja javnosti, kao i širu kampanju protiv otvaranja rudnika.
"Zbor građana kontinuirano aktivno koristi pravo na pristup informacijama: redovno šaljemo izborne zahteve, zvanične dopise i odluke lokalnoj samoupravi i nadležnim državnim organima", navode iz Zborova Novog Pazara.
"Nažalost, često ne dobijamo odgovore – neki naši zahtevi čekaju i preko 60 dana bez povratne informacije."
Slična iskustva podelili su i učesnici drugih zborova iz drugih lokalnih zajednica: lokalne samouprave često ne odgovaraju ni u zakonski predviđenim rokovima, ili odlažu rokove za slanje odgovora.
Ali kao što postaje sve jasnije širom zemlje, zborovi nisu samo institucije za slanje zvaničnih dopisa, već postaju stecišta šireg ekološkog aktivizma.
"Akcenat je dat nizu komunalnih delatnosti: vodosnabdevanje i odvođenje otpadnih voda, održavanje higijene javnih površina, prikupljanje i deponovanje otpada, pijačne usluge, parking servis, upravljanje grobljima, uređenje prostora za rekreaciju…", naveli su iz Zbora GO Lazarevac.
Iako je entuzijazam građana konstanta širom Srbije, svako mesto je različito, uslovi su različiti, problemi lokalni, pa se zborovi nameću pre svega kao zakonom prepoznata platforma samoorganizovanja, bilo da su problemi gorući ili da tinjaju već godinama i decenijama.
Portal piše da je dobra vest što Zakon o lokalnoj samoupravi zapravo predviđa, i garantuje pravo građanima da se bave svim "pitanjima iz nadležnosti organa lokalne samouprave", što je izrazito širok pojam, a posebno kada je u pitanju uređivanje javnih prostora, infrastrukture i životne sredine.
Naime, u nadležnosti lokalnih samouprava su zapravo mnoge ekološke teme koje su "vruća tačka" komšijskih rasprava u Srbiji, a kojima se danas kroz zborove može baviti na jedan organizovan, zakonski zagarantovan način.
Tu spadaju i korišćenje građevinskog zemljišta, izgradnja, rekonstrukcija, održavanje i korišćenje lokalnih puteva i ulica, zaštita od elementarnih i drugih nepogoda, upravljanje opštinskom imovinom, zaštita, unapređenje i korišćenje poljoprivrednog zemljišta, pa čak i propisivanje prekršaja za povrede opštinskih propisa.
U pitanju su ambiciozne teme, koje ukazuju na prirodu zbora kao platforme, ne samo za organizaciju građana, već i za obrazovanje po pitanju lokalnih politika, uključujući i široko polje ekoloških tema.
Građani Inđije su se na zborovima bavili urbanističkim planom Inđije, što postaje neophodno u zemlji u kojoj vlada investitorski urbanizam. Na drugim mestima u zemlji, ključna pitanja podrazumevaju kompleksne teme kao što su uređivanje voda ili otpada, rudarstvo, industrijsko zagađenje i njegove zdravstvene posledice, regulativu i zakone – ali nadležnost zborova ne završava se samo na gorućim temama lokalnih zajednica.
Da li se u vašem kraju vrši seča stabala ili prenamena zemljišta, da li se nesanitarno odlaže otpad, da li nedostaje stanica za merenje kvaliteta vazduha, da li se, na primer, na lokalnoj školi može ugraditi solarna elektrana, ili se ona treba pod hitno opremiti klima uređajima? Da li mislite da bi vašem kraju koristio reciklažni kontejner, ili zabrana parkinga, da li mislite da se neka zapuštena parcela može pretvoriti u park?
Ovo su sve pitanja o kojima može da odlučuje lokalna samouprava, i samim tim su i nadležnost zborova građana. Prostor za aktivnosti i za obrazovanje građana je ogroman.
Taj prostor se već koristi: u različitim zborovima širom Srbije, javljaju se primeri različitih lokalnih inovacija koje mogu imati veliki potencijal.
Primera radi, u Kragujevcu, zbor mesnih zajednica Erdoglija, Aerodrom i 21. oktobar predložio je upotrebu Google mapa za identifikaciju divljih deponija otpada, što je posebno važan problem u gradu u kojem nedostaje praćenje divljih deponija – zvanična baza Agencije za zaštitu životne sredine ne beleži nijednu takvu deponiju u Kragujevcu.
U međuvremenu, zbor opštine Medijana u Nišu organizovao je sistem prijavljivanja komunalnih problema uz pomoć QR koda, što može ohrabriti građansko učešće u radu zbora i dalje, lokalne uprave. U pitanju je rešenje koje je već godinama tema istraživanja i prakse u oblasti digitalizacije i unapređenja efikasnosti državnih i lokalnih uprava.
"Kroz pravnu, informativnu i mobilizacijsku dimenziju, uspešno smo uključili širok domet građana i podigli svest o važnosti životne sredine", rekli su iz Zborova Novog Pazara, a sa ovim pozitivnim stavom i optimizmom prema potencijalu zborova slažu se i drugi zborovi.
"Kontinuirana kontrola (upiti, analiza zaključenih ugovora i dr)", objašnjavaju iz lazarevačkog Zbora, "uz pritisak javnosti kroz organizaciju protesta i sličnih akcija i blagovremeno informisanje daju merljive rezultate".