EK: Nedostaci u radu pravosuđa u Srbiji dovode do nedoslednosti u istragama korupcije
Politika
| Izvor: Beta
| 08.07.2025
|
access_time
18:55
Komisija je navela da je pad nadstrešnice postao simbol slabosti pravnog i institucionalnog poretka Srbije, kao i da je pokrenuo masovne studentske i građanske proteste, koji su doveli do ostavke premijera i pada Vlade Srbije.
Izveštaj, u odeljku za Srbiju, pokriva rad pravosuđa, borbu protiv korupcije, medijske slobode i druge teme, a o padu nadstrešnice navodi se da istrage o navodnoj korupciji još nisu završene, kao i da postoje brojne poteškoće u uspostavljanju evidencije o optužnicama i presudama u slučajevima korupcije na visokim nivoima.
Dodaje se da Agencija za sprečavanje korupcije aktivno otkriva i analizira sistemsku korupciju, ali da njen rad druge institucije prate ograničeno.
Teškoće opstaju za uzbunjivače koji otkrivaju korupciju, a izuzeća od Zakona o javnim nabavkama i dalje se široko koriste za zaobilaženje njegove primene, pri čemu mehanizmi nadzora ne rade dovoljno, navodi se u izveštaju.
U odeljku o pravosuđu, EK navodi da je Srbija nastavila sprovođenje ustavne reforme radi jačanja nezavisnosti pravosudnih organa, ali da je politički pritisak na tužilaštvo ostao visok, kao i da treba dodatno ojačati transparentnost Visokog saveta sudstva.
Popunjavanje upražnjenih mesta sudija i tužilaca takođe nailazi na teškoće, a činjenica da su četiri upražnjena mesta u Ustavnom sudu ostala nepopunjena je zabrinjavajuća, dodaje se.
U odeljku o slobodi medija, navodi se da je Srbija u junu usvojila novi set medijskih zakona kako bi se uskladila sa evropskim standardima, ali da i dalje postoji velika zabrinutost povodom pitanja Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
"Kašnjenje i nedostaci u postupku izbora novog Saveta REM podrivaju poverenje javnosti u taj proces", navodi se u izveštaju i dodaje da Savet za štampu, sa druge strane, efikasno prati poštovanje Kodeksa novinara Srbije.
Navodi se da sve veća briga postaju pitanja uređivačke politike, autonomije i pluralizma javnih servisa, kao i da su mere za povećanje transparentnosti u vlasničkim strukturama i javnom finansiranju medija samo delimično uvedene.
U izveštaju se dodaje da se novinari, a naročito novinarke, i dalje suočavaju sa čestim odbijanjima javnih organa da otkriju informacije od javnog značaja, kao i da je bezbednost novinara sve više zabrinavajuća.
Komisija navodi da je efikasnost rada Parlamenta i dalje otežana zbog, kako tvrdi, nedostatka istinske političke debate.
Organizacije civilnog društva se suočavaju sa sve većim pritiskom, a uticaj Akcionog plana za razvoj tog sektora tek treba da se pokaže, zaključuje EK u delu izveštaja koji se tiče Srbije.
Za razliku od izveštaja iz 2024. godine, koji se fokusirao na zakonodavne i tehničke reforme, izveštaj za 2025. godinu se poziva na konkretne događaje, kao dokaze sistemskih slabosti.
Teme
Povezane vesti
Politika
Dnevni evropski servis
Novo
Društvo
Šta drugi čitaju
Ekonomija
Fudbal
Dijas zvanično novi fudbaler Bajerna
pre 3 sata