Milatović: Značka broda Jadran loše utiče na poziciju Crne Gore u pregovorima s Hrvatskom

Vlasništvo školskog broda "Jadran" Crnoj Gori osporava Hrvatska, koja je prošle sedmice Podgorici uputila protestnu notu zbog izrade značke sa jedrenjakom sagrađenim tridesetih godina prošlog veka.

"Značku sa motivom broda doživeo sam kao nepotreban korak u ovom trenutku kada je u toku aktivan dijalog naše i hrvatske strane o pitanjima o kojima imamo različite stavove. Interese naše države najbolje možemo da zaštitimo odmerenim, mudrim i pravovremenim političkim odlukama koje neće otvarati nove frontove. To ne znači da ćemo odustati od stavova koje jasno zastupamo u odnosu na sva pitanja, pa i na pitanje broda 'Jadran'", rekao je Milatović u intervjuu podgoričkom radiju Antena M.

Po njegovim rečima, Crna Gora neće graditi evropski put ni na provokacijama, ni na popuštanju, već na jasnim argumentima, poštovanju međunarodnog prava i partnerskih odnosa.

"Sve drugo je politički teatar koji možda puni naslovnice, ali loše utiče na naše pregovaračke pozicije", rekao je Milatović.

Zagreb smatra da je Ministarstvo odbrane Crne Gore donelo "jednostranu odluku" i potez koji "nije u duhu dobrosusedskih odnosa, te kriterijuma i vrednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna poštovati".

Hrvatska smatra da brod pripada njoj, a protestnom notom su najavili "detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije", prema kojoj, kako tvrde, Crna Gora Hrvatskoj duguje više od dve milijarde dolara.

Iz Ministarstva odbrane je ranije saopšteno da je značka izrađena u znak "poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji brod ima za Crnu Goru", te da će brod ostati trajni simbol njene pomorske kulture i međunarodne saradnje.

Hrvatskoj je ovo treći protest zbog školskog broda, koji je se po izbijanju rata na prostoru bivše Jugoslavije 1990-ih zatekao na remontu u Tivtu, gdje je i ostao.

Predmet diplomatskih nesuglasica između Hrvatske i Crne Gore "Jadran" je bio i 2018. godine, kada je upućena prva protestna nota zbog vojnog broda, a razlog je bio njegov odlazak na međunarodnu plovidbu na relaciji Tivat – Malta – Tivat, što je Zagreb ocenio kao provokaciju i neprijateljski čin.

Druga protestna nota stigla je 2023. godine, kada je Crna Gora obeležila 90. godišnjicu broda, što je Hrvatska problematizovala.

Brod "Jadran" je bio u sastavu Ratne mornarice Jugoslovenske narodne armije (JNA) sa bazom u ratnoj luci "Lora" u Splitu.

Nakon izbijanja rata 1990-ih postignut je dogovor da se naoružanje i vojne instalacije, koje su se na početku sukoba našle na teritoriji pojedinih republika, mogu smatrati i vlasništvom tih republika, tako je i školski brod "Jadran", koji se u tom trenutku zatekao na remontu u tivatskom "Arsenalu", ostao u posedu Crne Gore.

"Jadran" je počeo da plovi 19. avgusta 1933. kada je zvanično upisan u Flotnu listu tadašnje Kraljevske mornarice Jugoslavije.

Izgrađen je u Hamburgu u Nemačkoj, a do danas su se na njemu obučile i školovale brojne generacije pomorskih oficira.

Jedrenjak ima tri jarbola, dug je 58,2 i širok skoro devet metara, sa najvišim jarbolom visokim 33 metra.

Brod je danas vezan u Tivtu gde, osim što služi za obuku i školovanje pomorskih oficira, predstavlja ukras grada, ali i mesto gde crnogorski zvaničnici organizuju prijeme za visoke zvanice.