NATO nije spreman za ruske dronove
Vesti
| 12.09.2025
|
access_time
13:50
Akcija NATO u slučaju upada dronova, piše danas briselski portal Politiko, bila je mnogo manje efikasna od uobičajenog odgovora Ukrajine na istu situaciju. Naime, NATO je oborio tri od 19 dronova dok Kijev tvrdi da ima stopu presretanja od 80 do 90 odsto, uprkos mnogo većim napadima.
Na neslaganje između jeftine ruske opreme i skupog odgovora NATO ukazala je analitičarka Evropskog saveta za spoljne poslove Ulrike Franke.
"Šta ćemo da radimo, da šaljemo (avione) F-16 i F-35 svaki put. To je neodrživo. Moramo bolje da se opremimo sistemima protiv dronova", rekla je Franke za Politiko.
Protivvazdušna odbrana odavno je identifikovana kao jedan od glavnih nedostataka kapaciteta članica NATO. EU inače ohrabruje svoje članice da deo novca iz paketa zajmova za odbranu SAFE od 150 milijardi evra potroše na protivvazdušnu odbranu.
Međutim, veliki deo tog novca usmeren je na veoma skupo oružje.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da američki MIM-104 Patriot i francusko-italijanski SAMP/T, koji koštaju stotine miliona dolara, nisu razumna opcija za upotrebu protiv jeftinih ruskih dronova kamikaza.
Ukrajina ne koristi takvu opremu protiv talasa ruskih bespilotnih letelica kojih može da bude bude po više stotina. Umesto toga je razvila svoje, veoma jefitne kontra-dronove kao odgovor na ruske pretnje.
Pitanje upada ruskih dronova u poljski vazdušni prostor bilo je tema i na brifingu generalnog sekretara NATO Marka Rutea i ambasadora EU u Briselu, što je bilo prvi put da šef NATO učestvuje na takvom sastanku, piše Politiko.
Mnogi su na tom sastanku rekli da odgovor na upad ruskih dronova pokazuje nespremnost Zapada. "Rute je sam to zaključio i svi su se složili", rekao je za briselski portal jedan neimenovani diplomata.
Direktor helsinške neprofitne organizacije Nordik vest ofis (Nordic West Office) Čarli Salonijus-Pasternak (Charly Salonius-Pasternak) rekao je da je odavno trebalo da bude sprovedeno prilagođavanje odgovora NATO na masovnu rusku proizvodnju.
"Da li postoje lekcije o tome kako pratiti i oboriti brojne jeftine dronove a ne koristiti rakete vredne više miliona evra? Naravno, ali to nije nova lekcija. Šta je evropski politički establišment uradio povodom toga?", zapitao se on.
Helsinški analitičar je rekao i da su neke zemlje prilagodile svoje arsenale, one koje akutnije osećaju pretnje, ali da je potrebno vreme da se sprovedu budžetske odluke.
Politiko piše i da neke evropske kompanije u sektoru odbrane nastoje da se brzo uključe u trku naoružavanja dronovima ali da male, inovativne kompanije imaju problema sa probojem na tržište.
Franke kaže da je izazov kod odbrane od dronova to što jedan sistem neće moći da odgovori na sve pretnje, ali i brzi napredak tehnologije. Ona je ukazala da Ukrajina i Rusija konstantno prilagođavaju svoje dronove za naped i odbranu.
U tekstu se navodi ukrajinski pristup - elektronske protivmere i proizvodnja hiljada dronova presretača na mesečnom nivou.
Promena u evropskim vojskama, prema rečima bivšeg načelnika Generalštaba francuske vojske Tijerija Burkharda, zahtevaće izmenu tradicionalnih obrazaca nabavke malih serija skupog oružja.
"Za određenu opremu, verovatno je bolje kupovati u serijama od 10, 15, 20 ili možda 50. Nije važno ako kompanija koja je pravi neće moći da obezbedi održavanje 20 godina jer će za godinu dana ta stvar ili biti uništena na bojnom polju, ili zastarela", rekao je nedavno za Politiko Burkhard.