Web Analytics
Banke iz EU ne vode računa o ljudskim pravima kada finansiraju kritične sirovine - BetaRS

Banke iz EU ne vode računa o ljudskim pravima kada finansiraju kritične sirovine

Vesti | 18.11.2025 | access_time 13:35
Banke iz EU ne vode računa o ljudskim pravima kada finansiraju kritične sirovine
Novi izveštaj tri globalne nevladine organizacije otkrio je kako evropske banke i investitori "slepo ulažu" u rudarske kompanije povezane sa otimanjem zemljišta, zagađenjem i kršenjem ljudskih prava. 

Izveštaj organizacija Oksfam (Oxfam), Fer fajnans internešenel (Fair Finance International) i 11.11.11. "Finansiranje kritičnih minerala ali neuspešne mere kritične zaštite" objavljen je povodom Nedelje sirovina EU koja se obeležava u Briselu od 17. do 20. novembra.

U izveštaju se navodi da evropski napori da obezbedi kritične sirovine potrebne za zelenu tranziciju nenamerno podstiču kršenje ljudskih prava i štetu po životnu sredinu. 

Između 2016. i 2024. banke iz EU obezbedile su 64 milijarde evra zajmova i bankarskih usluga rudarskim kompanijama koje vade kritične materijale, uključujući litijum, bakar, nikl i kobalt, neophodne za budućnost čiste evropske energetike. 

U izveštaju se navodi i da investitori iz EU drže 15 milijardi evra u obveznicama i akcijama rudarskih kompanija, saopštio je Oksfam.

Za izveštaj su analizirane mere zaštite ljudskih prava i životne sredine osam velikih banaka i investitora iz EU, uključujući BNP Pariba, Kredi agrikol, Sosijete ženeral, ING, Banko Santader. Banke i investitori su dobili ocene od 2,6 do četiri, pri čemu je maksimum deset.

Najbolju ocenu, umerenu četvorku, dobio je holandski penzioni fond ABP. Trojke su dobili Kredi agrikol (najveći investitor u EU u rudarske kompanije), Alians (drugi po veličini) i španska banka BBVA.

"Kritični minerali često se smatraju ključnim za zelenu energiju ali su njihovi lanci snabdevanja prepuni zagađenja i društvenih sukoba. Tu nije reč o nekoliko trulih jabuka nego o sistemu koji omogućava evropskim finansijerima da se oslobode odgovornosti jer su pravila isuviše slaba", rekao je Kes Kode (Kees Kodde) rukovodilac projekta Oksfama i Fer fajnensa.

Dodao je da je posledica toga ne samo kršenje ljudskih prava i šteta po životnu sredinu, već i izlaganje evropskih banaka i investitora finansijskom i riziku po reputaciju.

Izveštaj je pratio aktivnosti evropskih banaka i investitora u rudarskim operacijama u DR Kongu, Mozambiku, Brazilu i Peruu.

Ističe se i da Evropa sve više investira u obezbeđenje kritičnih sirovina potrebnih za zelenu tranziciju dok istovremeno ublažava pravila o održivosti, poput Direktive EU o dužnoj pažnji za održivo poslovanje čije je labavljenje predloženo.

Femi Tevisen iz organizacije 11.11.11. rekla je da se energetska tranzicija finansira na štetu održivosti dodajući da je EU ublažila mere zaštite.

"Ignorisanje ljudskih prava nije samo nepravedno već je i loše za biznis. Socijalni potresi mogu da zatvore rudnike, prekinu isporuke i poskupe evropsku energetsku tranziciju. Zelena tranzicija zahteva odgovorno finansiranje a ne slepo ulaganje", istakla je ona.

Teme