Pola veka od Frankove smrti, njegovo nasleđe je u Španiji življe nego ikada
Vesti
| 19.11.2025
|
access_time
09:20
Agencija piše da će se 20. novembra ljudi širom Španije okupiti po crkvama i kafanama da bi izrazili poštovanje diktatoru, i da će "poneki, kao i toliko puta proteklih godina, bez stida dizati desnu ruku u nacistički pozdrav i urlati himne režima", a na ulicama će se "sigurno ponovo čuti uzvici poput 'viva Franko', pa i 'viva Hitler'".
Franko je, podseća dpa, u Španskom građanskom ratu uz pomoć Adolfa Hitlera i Benita Musolinija porazio posvađanu republikansku vojsku, a zatim vladao kao diktator sve do smrti 1975. godine. "Oslanjao se na vojsku, fašističku partiju Falangu i katoličku crkvu, a politički protivnici su proganjani, na hiljade republikanaca je ubijeno, utamničeno ili oterano u progonstvo".
Posle njegove smrti, leve i desne stranke u Španiji su sklopile "pakt zaborava", koji je 1977. godine pretočen u zakon o amnestiji.
"Taj svesni pokušaj da se oblikuje nekonfliktna tranzicija i da se stari sukobi prekriju velom zaborava, doveo je do toga da mnogi eksponenti starog režima i danas u demokratiji ostaju politički i ekonomski uticajni. Potomci starih Frakovih elita te mreže i resurse delom koriste i danas", piše DPA.
Međutim, kult "generalisimusa" Franka, ocenjuje dpa, ne doživljava procvat samo između "oltara i točionica", nego živi i na društvenim mrežama i nailazi na sve veći prijem kod mladih ljudi.
Dnevnik El Pais piše da je na antivladinim protestima sve više mladih koji vijore frankističku zastavu i dižu ruku u nacistički pozdrav. Roditelju užasnuto pričaju da njihova deca na školskim dvorištima pevaju fašističke pesme, a kada decu pitaju za razlog, ona odgovaraju: pa svi to rade, prenosi DPA.
Taj fenomen potkrepljuju i brojevi jer je u najnovijem ispitivanju instituta CIS čak 21 odsto Španaca opisalo Frankovu eru kao dobru ili jako dobru. Kod birača konzervativne opozicione Narodne partije (PP) taj je postotak 35 odsto, a ekstremno desna, populistička partija Vox i otvoreno hvali diktaturu, piše nemačka agencija.
"Španija se do danas nije do kraja suočila sa svojom traumatičnom prošlošću. U školama diktatura nije tema. Pritom u celoj Španiji i dalje leže hiljade u zemlji zakopanih bezimenih žrtava nasilne vlasti. ' Španija je zemlja 6.000 masovnih grobnica', ocenila je ovih dana javna televizija RTE", piše DPA.
U proteklih 25 godina pronađeni su posmrtni ostaci više od 17.000 ljudi a španski parlament je 2023. godine Zakonom o demokratskom sećanju potragu za nepronađenim žrtvama proglasio za obavezu i dužnost države, piše DPA.