Mladi sa Zapadnog Balkana traže reforme u obrazovanju i na tržištu rada i bezbednost
Potraga za boljim obrazovanjem i boljim životnim uslovima ključni su razlozi zbog kojih mladi napuštaju Zapadni Balkan.
U preporukama sa Omladinskog foruma Berlinskog procesa, koji je održan u Prištini, više od 110 učesnika iz regiona pozvalo je vlade da modernizuju obrazovni sistem, uvedu savremene metode učenja i osiguraju priznavanje domaćih diploma na međunarodnom nivou. Preporuke koje su usvojili predstavljene su liderima na Samitu Berlinskog procesa u Londonu.
Mladi traže integraciju praktičnih veština poput finansijske i medijske pismenosti, kao i preduzetništva u nastavni plan i program srednjih škola. Takođe, pozivaju na razvoj plaćenih stažiranja na univerzitetima i uvođenje regionalnih programa stipendija, koji bi omogućili povratak diplomaca na rad u regionu.
"Pored obrazovanja i zaposlenja, mnogi mladi odlučuju da napuste region zbog nesigurnosti u svakodnevnom životu. Slabe institucije, politička nestabilnost i ograničena zaštita prava, posebno kada je reč o marginalizovanim zajednicama, doprinose tome da se mladi osećaju nebezbedno i isključeno. To podstiče uverenje da im druga društva mogu ponuditi više stabilnosti, zaštite i osećaja pripadnosti", navodi se u preporukama koje su javnosti predstavljene danas u Beogradu.
Da bi se smanjio odlazak mladih, potrebna su i ulaganja u ruralnu infrastrukturu, poput bržeg interneta, kako bi mladi mogli raditi na daljinu.
"Treba uspostaviti telefonsku liniju za podršku mentalnom zdravlju mladih koji se osećaju nebezbedno, diskriminisano ili zanemareno", dodali su.
Mnogi mladi i dalje napuštaju Zapadni Balkan zbog ograničenih mogućnosti za zapošljavanje, niskih zarada i neplaćenih stažiranja. Ovaj trend dodatno pojačava unutrašnja migracija iz manjih gradova u prestonice, što dovodi do koncentracije talenta u urbanim centrima.
Loš kvalitet života, uslovljen nedostatkom stambenog prostora, inflacijom i slabim javnim uslugama, dodatno podstiče mlade da bolje uslove traže negde drugde.
Kada je reč o bezbednosti, mladi ukazuju na pretnje u digitalnom prostoru, poput sajber napada i dezinformacija, kao i na diskriminaciju prema ranjivim grupama.
U preporukama danas predstavljenim u Beogradu pozivaju na uvođenje obaveznih kurseva digitalne pismenosti u školama, razvijanje smernica za sajber zaštitu usklađenih sa EU normama, kao i jačanje zakona protiv diskriminacije, naročito u pogledu žena i manjinskih grupa.
Osim toga, mladi traže veću transparentnost u radu institucija i uključivanje omladinskih organizacija u donošenje politika. Preporučuju i formiranje Nacionalnog tima koji bi do 2026. godine obezbedio najmanje pet novih međunarodnih investicija i prilika za zapošljavanje svake godine.
Kroz ove preporuke, mladi traže stabilniji, inkluzivniji i digitalno bezbedniji region, koji bi im bila omogućena bolju edukaciju, veće šanse za zapošljavanje i sigurniji život
Omladinski forum jedan je od pratećih skupova Berlinskog procesa koji služe kao priprema za samit. Organizuje ga RYCO - nezavisni mehanizam koji su osnovale WB6 - Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija, radi jačanja duha pomirenja i saradnje među mladima u regionu kroz programe razmene mladih.
Berlinski proces je uspostavljen 2014. godine kao platforma za unapređenje saradnje Zapadnobalkanske šestorke s EU.
Visoki zvaničnici iz regiona i EU sastaju se najmanje jednom godišnje na samitu i pripremnim ministarskim sastancima.
Berlinski proces uključuje i institucije EU, međunarodne finansijske institucije, civilno društvo, mlade i preduzeća u regionu.