Inicijativa traži da ostane svako drvo u Košutnjaku gde se planira stambeno-poslovni kompleks

Foto: YTPrintScreen

Inicijativa "Beograd ostaje" je danas tražila od investitora koji namerava da gradi stambeno-poslovni kompleks u šumi Košutnjak, da omogući građanima da evidentiraju i mapiraju svako drvo.

U saopštenju inicijative piše da Beogradu nedostaje milion i po drveća da bi "preživeo enormno zagađenje" i da zato stanovništvo ne sme da dozvoli novu seču šuma.

"Javne institucije države Srbije ne rade svoj posao zaštite i odbrane javnog interesa, te građani imaju pravo i obavezu da preuzmu ovlašćenja zaštite. Mapiraćemo svako stablo na Košutnjaku i pokušati golim rukama da sačuvamo preostalo prirodno blago od svake, pa čak i slučajne devastacije ovog bahatog, rušilačkog i nasilničkog režima", piše u saopštenju.

Inicijativa je pozvala Beograđane da se uključe u odbranu Košutnjaka i spreče seču šume.

Dodaje se da građani treba da budu oprezni uprkos izjavama dekana Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladimira Lojanice koji tvrdi da izgradnja na prostoru Košutnjaka neće ugroziti zaštićeno područje šume.

Lojanica je kao autor projektnog rešenja za "urbanu revitalizaciju" na području Košutnjaka na zapuštenoj parceli nekadašnjeg Avala filma na Košutnjaku.

Nedeljenik Vreme je u četvrtak objavio da je arhitekta Lojanica izjavio da razume bojazan i mogući otpor novom Prostornom planu i investiciji na području beogradskog naselja Filmski grad na Čukarici, ali da jedini način da se vrati poverenje jeste da posao urbanističkog planiranja bude prepušten odgovornim ljudima iz struke koji će voditi računa o javnom interesu.

Prostorni plan područja posebne namene obuhvata prostor između ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića i Vladimira Rolovića.

Izrada plana poverena je Arhitektonskom studiju Proaspekt iz Beograda, koji predvodi Lojanica, istom timu čiji je rad juna ove godine dobio prvu nagradu na otvorenom konkursu za programsko-prostorni koncept urbane i pejzažne revitalizacije tog područja.

Lojanica je rekao da je konkursno rešenje već prošlo najstrožu formu javnog i stručnog vrednovanja.

"Radi se o području koje se nalazi preko puta zaštićenog područja šume Košutnjak" kazao je on i naglasio da smagtra "da je potpuno logično da teritorija koja obuhvata objekte važnih republičkih institucija kao što su Jugoslovenska kinoteka, Fakultet fizičke kulture, Ministarstvo odbrane, RTS, bude uređena planskim aktom koji će usvojiti Vlada", te da zato "status projekta od republičkog značaja obezbeđuje veću transparentnost i pravnu sigurnost".

Taj plan mora da bude odraz naše težnje za savremenom i ekološki osvešćenom revitalizacijom tog prostora, a ne izgovor za maksimalizaciju izgrađene kvadrature", rekao je on.

Lojanica je rekao da je ključna polazna tačka da će buduća gradnja na tom području biti realizovana na temeljima postojećih objekata, bez zauzimanja novih prirodnih površina.

"Nagrađeno rešenje počiva na principu otvorenog urbanog modula - mreži javnih zelenih koridora i trgova koji prodiru u dubinu prostora i stvaraju neprekinutu vezu ka Košutnjaku", rekao je on.

Lojanica je kazao da će "svi objekti Avala filma sa kulturno-istorijskom ili arhitektonskom vrednošću biti sačuvani i prenamenjeni, dok je uklanjanje predviđeno samo za ruinirane i privremene strukture bez vrednosti".

Nova gradnja planirana je uz obodne saobraćajnice, dok će središnji deo biti otvoren za građane, kao javni pejsažni park.

"Važno je naglasiti i da neće biti posečeno nijedno vitalno drvo. Sva zdrava stabla biće očuvana i integrisana u prostor", rekao je Lojanica.

On je dodao da na prvi pogled izgleda da neće biti mesta za gradnju ako ostane svo drveće, ali da je zapravo moguće istovremeno očuvati postojeće zelenilo i razviti novu urbanu strukturu.

"Pozicioniranje novih objekata oslanja se na postojeće puteve i konture objekata Avala filma, tako da se gradnja ne uvodi u delove netaknutog zelenila. Zgrade se raspoređuju između krošnji, sa mogućnošću podizanja prizemlja, većim povlačenjima i integracijom vegetacije u atrijume. Rezultat je dvostruka dobit: povećana efikasnost korišćenja prostora i očuvanje snažnog pejzažnog identiteta koji taj deo Čukarice čini jedinstvenim", naveo je Lojanica.