U EU četvrtina mladih radi uporedo sa školovanjem
Vesti
| 19.01.2026
|
access_time
14:40
Eurostat je danas objavio da je u 2024. godini, uporedo sa školovanjem, radilo 25,4 odsto mladih. Nije radilo 71,4 odsto, a 3,2 odsto je bilo nezaposleno, što znači da su hteli da rade i aktivno tražili posao.
Razlike su od zemlje do zemlje jako velike. Holandija je sa 74,3 odsto imala najveći broj zaposlenih mladih koji su paralelno završavali školu ili fakultet, a za njom Danska (56,4 odsto) i Nemačka (45,8 odsto).
Na dnu tabele su, među članicama EU, bile Rumunija sa 2,4 odsto, Grčka (6 odsto) i Hrvatska (6,4 odsto).
Najveći broj mladih koji su uz formalno obrazovanje tražili i nekakav posao zabeležen je u Švedskoj (14,1 odsto), Finskoj (10,0 odsto) i Danskoj 9,6 odsto). Najmanje nezaposlenih školaraca i studenata, željnih posla, bio je u Rumuniji (0,6 odsto), Hrvatskoj, Češkoj i Mađarskoj (po 0,8 odsto).
U starosnoj kategoriji od 15 do 19 godina izvan tržišta rada bilo je na evropskom nivou 74,4 odsto žena i 70,4 odsto muškaraca koji su se školovali, i odlučili da prioritet u tim tinejdžerskim godinama daju završetku škole.
Već u grupi uzrasta 20 do 24 godine, postotak mladih koji ne rade opada na evropskih prosečnih 30,9 odsto kod devojaka i 24,8 odsto kod mladića, što ukazuje na intenzivnije uključivanje u tržište rada uporedo sa školovanjem.
U kategoriji mladih uzrasta 25 do 29 godina koji se još formalno školuju, već je zaposleno 62 odsto žena i 71,9 odsto muškaraca, i tu se prvi put pokazuje veća razlika u zaposlenosti između polova.
Eurostat pojašnjava da statistički podaci pokazuju da mlade žene po pravilu duže učestvuju u sistemu formalnog obrazovanja, ali kada završe školovanje ili ga napuste, teže postaju deo tržišta rada, bilo da je to iz privatnih razloga, zbog neaktivnosti ili zbog poteškoća prilikom zapošljavanja.