EK primila još 160 predloga za strateške projekte o kritičnim sirovinama
Vesti
| 20.01.2026
|
access_time
12:00
U drugom pozivu zatvorenom u ponedeljak primljen je ukupno 161 predlog za ekstrakciju, preradu, zamenu ili reciklažu kritičnih sirovina, od čega je 95 zahteva stiglo iz članica EU a 66 iz zemalja van Unije.
Projekti koji su se prijavili za status strateškog projekta uključuju većinu strateških sirovina utvrđenih u okviru evropskog Zakona o kritičnim sirovinama (CRMA), poput kobalta, silicijuma i litijuma, neophodnih za moderne tehnologije kao što su baterije i mikročipovi.
Evropska komisija je saopštila da bi 75 prijavljenih projekata moglo da podrži vrednosni lanac baterija, 21 se odnosi na retke zemne elemente koji se koriste za proizvodnju magneta, koji su ključni za vetroturbine i druge primene u oblasti obnovljivih izvora energije, dok su razne projektne prijave povezane na odbranom.
"Ti projekti će pomoći u diverzifikaciji snabdevanja i izgradnji lanca vrednosti u skladu s ciljevima Zakona o kritičnim sirovinama, čime će se osigurati siguran pristup materijalima koji su ključni za strateški energetski, digitalni i odbrambeni sektor EU. To je temelj evropske ekonomske sigurnosti i dugoročne strateške autonomije", navodi se u saopštenju EK.
Dodaje se da broj prijava potvrđuje "kontinuirano veliko interesovanje" za dobijanje statusa strateškog projekta, koji omogućava pristup smernicama o privatnom i javnom finansiranju i ubrzanoj proceduri izdavanja dozvola.
Posle procene nezavisnih stručnjaka, Komisija će o rezultatima razgovarati sa državama članicama pre nego što finalizuje izbor strateških projekata.
U prvom krugu selekcije prošle godine Evropska komisija je odobrila 47 strateških projekata o kritičnim sirovinama u EU i 13 u trećim zemljama, od ukupno 170 prijavljenih. Jedan od njih je i projekat Jadar za proizvodnju litijuma u Srbiji.
Zakon o kritičnim sirovinama stupio je na snagu u maju 2024, a cilj EU je da do 2030. godine rudarenjem obezbedi najmanje 10 odsto godišnje potrošnje strateških materijala, da prerađuje najmanje 40 odsto tih sirovina i reciklira najmanje 25 odsto. Takođe, najviše 65 odsto svake sirovine pojedinačno može dolaziti iz jedne od trećih zemalja.