Ministri dvadesetak država na sastanku u Vašingtonu o retkim rudama
Tehnologija
| Izvor: Beta
| 01.02.2026
|
access_time
19:10
To će biti drugi takav sastanak za mesec dana predstavnika oko 20 država, uključujući članice grupe zemalja G7 (SAD, Japan, Francuska, Nemačka, Italija, Velika Britanija i Kanada), kao i Indiju i Južnu Koreju, Meksiko, Australiju, Novi Zeland, i moguće Argentinu i neke države Centralne Azije.
Cilj je saradnja država radi smanjenja zavisnosti od Kine koja je aprila 2025. ograničila izvoz retkih ruda kao odgovor na visoke carine SAD na uvoz iz Kine.
Sastanak u Vašingtonu sazvao je američki državni sekretar Marko Rubio. SAD i druge države koje će učestvovati žele da će što brže pojačaju lance snabdevanja rudom izvan Kine, uz moguću podršku za investicije i utvrđivanje cena.
Jedna od tema biće poziv drugih država Sjedinjenim Državama da garantuju minimalnu cenu retkih minerala, a bilo je izveštaja u medijima da se Vašington tome protivi.
U Australiji koja se odlukom da skladišti rude antimona i galijuma po čemu je alternativa Kini, zato je došlo do pada vrednosti akcija na berzi.
Izvori iz EU navode da će ako sastanak bude uspešan, zajednička izjava proglasiti prekretnicu u odnosima između SAD i drugih država tako što bi sve zajedno radile na smanjenju zavisnosti od Kine, umesto da se stalno bore protiv Trampovih carinskih pretnji.
Očekuje se da će EU iskoristiti sastanak za pritisak na SAD da odustanu od novih globalnih carina na proizvode od čelika - od vrata i bicikala, do pegli za kosu i vetroturbina.
Gardijan navodi da se samit posmatra kao korak ka popravljanju transatlantskih veza, narušenih tokom godine sukoba EU i drugih sa Donaldom Trampom, i otvaranju puta za smanjenje rizika od poteza Kine koja, pored retkih minerala, izvozi i čelik.
Trampova administracija je ranije zapretila da će u januaru uvesti drugu listu carina sa čak 700 proizvoda, ali liste još nema, te se EU i Velika Britanija nadaju da će ipak moći ga ubede da odustane.
Retke rude su postale neke od najvažnijih sirovina za širok spektar proizvoda: od pametnih telefona do borbenih aviona, vetroturbina i zvučnika.
Evropa se gotovo u potpunosti oslanja na Kinu za snabdevanje permanentnim magnetima koji se prave od retkih minerala s jakim magnetnim svojstvima.
Po rečima visokih zvaničnika Evropske komisije, EU godišnje koristi 20.000 tona permanentnih magneta, od čega 17.000 do 18.000 tona dolazi iz Kine, a samo 1.000 iz EU.