Peskov: Rusija nije dobila odgovor od SAD o sudbini sporazuma o nuklearnom razoružanju
Putin je 22. septembra 2025. godine na sastanku sa Savetom bezbednosti Rusije potvrdio spremnost da se Moskva pridržava kvantitativnih ograničenja iz sporazuma još godinu dana po njegovom isticanju u februaru ove godine.
Međutim, Putin je naglasio da je ta spremnost uslovljena odgovarajućim stavom Vašingtona.
Sporazum "Novi START" ograničava broj interkontinentalnih balističkih raketa, nekih drugih pšrojektila i nuklearnih bojevih glava koje Rusija i SAD mogu posedovati. Sporazum ističe 5. februara.
Taj sporazum o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja Sjedinjenih Država i Ruske Federacije potpisan je 8. aprila 2010. u Pragu, a stupio je na snagu 5. februara 2011.
"Novi START" je zamenio "Moskovski sporazum" (SORT) koji je trebalo da istekne u decembru 2012. godine. On sledi sporazum "START I" koji je istekao u decembru 2009. Predloženi sporazum "START II" nikada nije stupio na snagu, a o sporazum u"START III" pregovori nikada nisu zaključeni.
Sporazum "Novi START" predviđa prepolovljenje broja strateških lansera nuklearnih raketa i nov režim inspekcije i verifikacije. On ne ograničava broj operativno neaktivnih nuklearnih bojevih glava koje se mogu skladištiti, a taj broj se meri u hiljadama.
Rusija je 21. februara 2023. godine obustavila svoje učešće u "Novom START-u", ali se nije povukla iz tog sporazuma i objasnila je da će nastaviti da se pridržava numeričkih ograničenja u njemu.
"Novi START" ograničava broj raspoređenih raketa i bombardera SAD i Rusije na po 700, raspoređenih bojevih glava (MIR i bombarderi) na 1.550, a raspoređenih i neraspoređenih lansirnih sistema (raketne cevi i bombarderi) na 800.