Web Analytics
Titan cementara povećava udeo alternativnih goriva u proizvodnji - BetaRS

Titan cementara povećava udeo alternativnih goriva u proizvodnji

Zelena Srbija | Izvor: Beta | 01.03.2026 | access_time 11:20
Titan cementara povećava udeo alternativnih goriva u proizvodnji
Foto: Titan/Nikola Pavlovic

Cementara Efkarpia u Solunu, deo međunarodne korporacije Titan grupa, koja je vlasnik i cementare u Kosjeriću, planira da ulaganjem oko 21 miliona evra poveća udeo korišćenja alternativnih goriva sa trenutnih oko 40 odsto na 75 procenata, kako bi unapredila dekarbonizacija proizvodnje.

Udeo alternativnih goriva, koja se koriste i kao energent i kao materijal u proizvodnji, na nivou Titan grupe u stalnom je porastu, pa je tako u 2024. godini bio viši od 21 odsto, dok je u grčkim cementarama dostigao 39,3 odsto, a u EU oko 58 odsto, rečeno je grupi srpskih novinara koji su posetili solunsku fabriku u organizaciji Asocijacija srpske energetski intenzivne industrije.

Istaknuto je da upotreba alternativnih goriva predstavlja osnov za ostvarivanje ciljeva dekarbonizacije u Titan grupi, jer smanjuje potrošnju fosilnih goriva u cementari za proizvodnju klinkera, poluproizvoda u pravljenju cementa.

Cementna industrija, kao su ukazali, učestvuje sa oko osam odsto u globalnim emisijama ugljen-dioksida (CO2), što njenu energetsku transformeciju svrstava među ključne za ostvarenje klimatskih ciljeva.

Dekarbonizacija proizvodnje cementa danas se oslanja na energetske efikasnosti, smanjenja udela klinkera i povećanja upotrebe alternativnih goriva.

Među ključnim elemenatima dekarbonizacije i energetske tranzicije u Titan grupi, što znači i u cementari u Solunu, kako je naglašeno, jeste koprocesiranje koje predstavlja istovremeno iskorišćenje energije i materijala kroz upotrebu alternativnih goriva u proizvodnji klinkera.

Alternativna goriva zamenjuju deo fosilnih goriva, dok se njihov mineralni deo ugrađuje u klinker, bez stvaranja pepela karakterističnog za klasično spaljivanje.

Evropska cementna industrija koristi alternativna goriva više od 40 godina, koja nisu obični, komunalni otpadi, već isključivo goriva proizvedena iz otpada koji je prethodno obrađen, sortiran i pripremljen, tako da je bezbedan i pogodan za kontrolisano sagorevanje.

Kako je navedeno, ta goriva su SRF (Solid Recovered Fuel – čvrsto gorivo dobijeno iz otpada) i RDF (Refuse Derived Fuel – gorivo dobijeno preradom otpada) dobijena iz industrijske obrade komercijalnog i industrijskog neopasnog otpada, ambalaže, kao i obrade komunalnog čvrstog otpada, a uključuje papir, plastiku, tekstil i male količine drveta, ali ne i metale, biootpad i reciklabilne materijale.

Gorivo se priprema u reciklažnim centrima, uz kontrolu hemijskog i energetskog sastava, a cementari se isporučuje pripremljeno.

Korišćenje alternativnih goriva u cementnoj peći je kontrolisano i pod stalnim nadzorom, a uz pomoć visokih temperatura i modernih filtera, garantuju potpuno sagorevanje i razgradnju organskih materija, bez stvaranja dodatnog otpada ili nekontrolisane emisije štetnih gasova koje bi mogle da ugroze ljude ili okolne poljoprivredne useve.

Titan cementara povećava udeo alternativnih goriva u proizvodnji
Foto: Titan/Nikola Pavlovic


U cementnoj peći se postižu, kako je ukazano, temperature sagorevanja od 1.800 do 2.000 stepeni Celzijusa, a za pečenje materijala potrebno je više od 1.450 stepeni Celzijusa, što obezbeđuje potpuno sagorevanje.

Naglašeno je da alternativno gorivo u cementnoj industriji doprinosi cirkularnoj ekonomiji, zato što otpad koji bi završio na deponiji postaje resurs za proizvodnju energije, čime se smanjuje potrošnja novih sirovina i povećava efikasnost u korišćenju resursa.

U Evropi alternativna goriva već čine više od polovine gorivnog miksa u cementnoj industriji, čime se godišnje izbegava oko 23 miliona tona CO2.

Direktor Titan cementare u Solunu Vasilis Strugaris kazao je novinarima iz Srbije da u toj fabrici koriste alternativna goriva u proizvodnji već desetak godina, te da su zamenila oko 35 do 50 odsto fosilnih goriva.

Strugaris je istakao da se upotrebom alternativna goriva omogućava da se ne eksploatišu mineralni resurse iz zemlje, uz smanjenje troškova proizvodnje, a primetni su i pozitivni efekti na kvalitet cementa.

Dodao je da je upotreba alternativnog goriva korisna i za lokalnu zajednicu, jer deo materijala koji bi završio na deponijama dobija novu namenu.

Prema njegovim rečima, u cementari Efkarpia emisije azotnih oksida smanjene su za 75 odsto, a emisije prašine za 97 odsto u odnosu na početak 2000. godine.

"Od 2019. do 2023. koprocesiranjem je iskorišćeno 185.000 tona alternativnih goriva koja nisu završila na deponijama, ušteda iznosi 120.000 tona fosilnih goriva i time je izbegnuto 175.000 tona CO2 emisija", kazao je direktor Efkarpie.

Cementara u naredne dve do tri godine planira ulaganje od oko 28 miliona evra kako bi unapredila održivost koja bi obuhvatila modernizaciju opreme, prilagođavanje proizvodnih procesa, kao i obuku zaposlenih i lokalne zajednice.

Direktor razvoja alternativnih goriva i sirovina u Titanu Grčka Aleksandros Ifantis objasnio je kako je odabir materijala pogodnih za korišćenje u cementari u Solunu zadatak pogona za tretman, koja vrši selekciju materijala na osnovu zahteva cementare.

Naveo je da cementara u Solunu kao alternativno gorivo upotrebljava obrađeni komercijalni i industrijski otpad iz industrije papira ili industrije reciklaže, ali ne i komunalni otpad iz domaćinstava, a koristi se ambalažni kartonski otpad, odgovarajući metalni otpad i tekstilni otpad.

Ukazao je da su to materijali koji se ne mogu ni reciklirati ni ponovo upotrebiti.

"Specijalne mašine sitne industrijski otpad do granulacije koja je pogodna za sagorevaje u pećima za proizvodnju klinkera", rekao je Ifantis.

Uporedo sa smanjenjem emisija iz proizvodnje, Titan grupa radi i na spravljanju cementa koji bi imao niži ugljenični otisak, sa najmanje 25 odsto manjim emisijama u odnosu na standardni cement, ali radi i na inovativnim rešenjima za pravljenje betona namenjenog velikim infrastrukturnim projektima.

Jedan od takvih projekata je i saobraćajnica i obilaznica "FlyOver" u Solunu, koja treba da unapredi putnu mrežu i saobraćaj u drugom po veličini gradu u Grčkoj, a čija je vrednost 370 miliona evra, gde je Titan grupa ekskluzivni dobavljač betona i cementa.

Projekat podrazumeva izgradnju 13,5 kilometara nove trase sa četiri trake u svakom smeru, tri nova podzemna tunela i 10 mostova, a realizuje se kroz model javno-privatnog partnerstva.

Titanan grupa u cementari Kamari, u blizini Atine, radi i na inovativnom projektu "Ifestos" kroz tehnologiju "carbon capture" tzv. hvatanja i skladištenja ugljenika, odnosno sprečavanju da u atmosferu dospe 98,5 odsto emisija, čime bi se godišnje izbeglo emitovanje više od 1,9 miliona tona CO2, što predstavlja oko 12 odsto ukupnih industrijskih emisija u Grčkoj.

Kako je objašnjeno, sabijeni CO2 bi se transportovao brodovima ili cevovodima i trajno skladištio u podmorskim, iscrpljenim gasnim poljima u blizini ostrva Tasos.

Projekat je podržao Inovacioni fond EU kroz grant od 234 miliona evra, a cilj je proizvodnju oko tri miliona tona cementa godišnje, skoro bez emisija.

Projekat, čija realizacija još nije počela, jer je u toku izrada inženjerskih studija i ekoloških procena, dobio je status strateške investicije u Grčkoj.

Titan grupa je globalna kompanija sa više od 120 godina iskustva u proizvodnji cementa i građevinskih materijala koja posluje u 25 država sa više od 6.000 direktno zaposlenih, a godišnje proizvodi oko 27 miliona tona cementa i srodnih građevinskih materijala.

Titan grupa je pre 20 godine usvojila strategiju borbe protiv klimatskih promena, sa ciljem smanjenja emisija CO2 kroz ulaganja u inovativne tehnologije i upotrebu alternativnih sirovina i goriva u procesu proizvodnje cementa.

Strategija Titan grupe fokusira se na energetsku efikasnost, koprocesuiranje, odnosnno istovremeno iskorišćenje energije i materijala kroz upotrebu alternativnih goriva u proizvodnji klinkera, kao i na razvoj kompozitnih cementa koji imaju niži udeo klinkera.

Ciljevi smanjenja emisija ove kompanije usklađeni su sa scenarijem ograničenja globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa.

Direktne emisije iz proizvodnog procesa po toni cementnog proizvoda smanjene su sa 778 kilograma CO2 iz 1990. godine na 598 u 2024. godini, a plan je da do 2030. padnu na 500 kilograma po toni, dok je dugoročni cilj kompanije, do 2050. godine da nema emisije.

I u cementari u Kosjeriću, koja je deo Titan grupu od 2002. godine, ali i dalje se koriste isključivo fosilna goriva u proizvodnji klinkera, planiraju uvođenje alternativnih goriva koje će koristiti kao delimična zamena fosilnim gorivima.

Očekuju da će dobiti saglasnosti na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, nakon čega planiraju da u proizvodnji alternativno gorivo zameni konvencionalno u iznosu od 30 odsto, uz isticanje da će to gorivo biti proizvedeno isključivo iz komunalnog i neopasnog industrijskog otpada.

Istaknuto je da medicinski, radioaktivni i opasni industrijski otpad nisu obuhvaćeni studijom i neće se koristiti u cementari Kosjerić, te da fabrika neće postati spalionica otpada.

Takođe, u cementari neće biti deponovanja nikakvog otpada već će se njegovo prikupljanje i sortiranje odvijati u reciklažnim centrima, a gorivo će biti pripremano u ovlašćenim postrojenjima za tretman otpada, prema strogim standardima, uz kontrolu hemijskog sastava.

Istaknuto je i da je korišćenje alternativnih goriva za cementaru Kosjerić jedini način za očuvanje konkurentnosti i dugoročne održivosti poslovanja.

Titan cementara u Kosjeriću nedavno je potpisala i desetogodišnji ugovora sa Elektroprivredom Srbije, kojim je kompanija dobija pristup oko pet miliona tona svežeg letećeg pepela iz termoelektrane "Nikola Tesla B”.

Leteći pepeo, nusproizvod sagorevanja uglja, koristi se kao mineralna komponenta u proizvodnji cementa i betona, čime se smanjuje potreba za prirodnim sirovinama i istovremeno rešava deo problema njegovog odlaganja na deponijama.

Od ulaska cementare u Kosjeriću u vlasništvo Titan grupe do danas uloženo oko 80 miliona evra u zaštitu životne sredine, bezbednost na radu, povećanje kapaciteta i modernizaciju procesa.

Asocijacija srpske energetski intenzivne industrije, koja je organizovala studijsko putovanje novinara iz Srbije u Solun, snovana u septembru 2024. godine, a predstavlja zajedničku platformu pet vodećih industrijskih kompanija iz sektora čelika, cementa i đubriva, sa ciljem da objedini glas industrija koje predstavljaju jezgro realne ekonomije Srbije.

Osnivači Asocijacije su Metalfer Steel Mill, Elixir Group, Holcim Srbija, Moravacem i Titan Cementara Kosjerić, a formirana je kako bi obezbedila aktivno učešće energetski intenzivnih industrija u kreiranju nacionalnih i evropskih energetskih i klimatskih politika, posebno u kontekstu dekarbonizacije i tranzicije ka klimatskoj neutralnosti.

Teme

Povezane vesti

Prijavite se na newsletter Zelene Srbije

Zelena Srbija