Vučić: Posledice veštačke inteligencije biće slabljenje javnih finansija
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da veštačka inteligencija postaje faktor proizvodnje, ali da su njene posledice slabljenje javnih finansija i otpuštanje velikog broja ljudi svuda u svetu.
"Po istraživanjima možemo očekivati povećanje produktivnosti širom sveta od 700 odsto, bez povećanja obima rada na osnovu veštačke inteligencije, videćete kasnije, to će dovoditi i do otpuštanja ljudi", rekao je Vučić na predstavljanju strategije za Srbiju 2030-2035 u Palati Srbija.
Naveo je da je problem za Ministarstvo finansija to što će slabiti javne finansije, jer poreski sistemi, koji su vezani za zarade, postaju nedovoljno efikasni, jer se prednost prebacuje na automatizaciju.
"Kapital migrira, investicije se usmeravaju ka računarstvu, proizvodnji energije, elektroenergetskim mrežama, proizvodnji čipovi, poluprovodnika, data centrima, podacima, resursima", kazao je on.
Istakao je da se očekuje da će veštačka inteligencija pokrenuti jednu od najvećih preraspodela kapitala u modernoj istoriji ekonomije, te će dovesti do toga da više uopšte ne funkcionišu postojeći modeli rasta na čemu tržište radi i fiskalni modeli.
Vučić je naveo da se danas govori o konceptima veštačke inteligencije, kao što su opšta veštačka inteligencija i nadljudska veštačka inteligencija.
"Pokušaćemo da povežemo dobre softvere sa robotima koji su hardver. Sledeće faze predstavljaju vremenske okvire koje koriste vlade i institucije", rekao je on.
Naveo je da je Faza 1 široka ekonomska automatizacija do 2030. godine, između 30 i 50 odsto u privredi, te da će u zdravstvu promeniti mnoge stvari i u odnosu prema pacijentu.
"Veštačka inteligencija postaje deo većine kancelarijskih poslova. Roboti smanjuju potrebu za fizičkom radnom snagom u logistici i proizvodnji", kazao je on.
Druga faza je, kako je rekao, optimizacija 2028-2033 odnosno sistemi sposobni za dosledno rasuđivanje u više različitih oblasti, zatim treću fazu čini granična inteligencija 2030-2035, tu veštačka inteligencija nadmašuje ljudske kapacitete i performanse.
Direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović najavio je da će do 2030. godine biti izgrađena dva nova državna data centra u Nišu i Novom Sadu, kao i da će biti prošireni kapaciteti u Kragujevcu i Beogradu sa ukupnim kapacitetom većim do 200 megavata.
Naveo je da je plan do 2035. da ukupna snaga data centara poraste na jedan gigavat.
Jovanović je kazao da je plan do 2030. i proširenje nacionalnih superkompjutera na više od 2.000 grafičkih procesora.
Dodao je da će fokus u narednom periodu biti na razvoju i dizajnu čipova za stratešku oblast, ključnu za tehnološku nezavisnost.
"Srpski jezik mora da ima svoje mesto u svetu veštačke inteligencije. Zato razvijamo veliki jezički model za srpski jezik da naše pismo i kultura, naši dijalekti i izgovori budu ravnopravni u vremenu veštačke inteligencije", rekao je Jovanović.
Najavio je da će do 2030. godine u Kragujevcu biti izgrađen i najsavremeniji Nacionalni centar za informacionu bezbednost (sajber bezbednost).
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je da je Srbija jedna od retkih zemalja u Evropi koja ima toliku infrastrukturu da napravi nacionalnu platformu za veštačku inteligenciju.
Istakao je da je veštačka inteligencija zajednička digitalna osnova za celu privredu.
Čadež je kazao da je zadatak da se napravi nacionalni jezički model do 2027. godine.
Istakao je da ako taj plan uspe da će do 2035. godine u bruto domaćem proizvodu biti 50 milijardi dolara.