Poslanik nemačke CDU predlaže postepeni ulazak zemalja kandidata u EU
Vesti
| 11.03.2026
|
access_time
13:45
Prajzendanc je u autorskom tekstu za portal table.media ocenio da donošenje odluke o prijemu novih članica u Uniju po sistemu "sve ili ništa" više "ne funkcioniše".
Prajzendanc piše da u EU jedni gledaju na istok i upozoravaju da se na Zapadnom Balkanu ne sme dozvoliti politički vakuum, i da će u slučaju pasivnosti EU drugi proširiti svoj uticaj u regionu.
"Onaj ko perspektivu članstva odlaže unedogled, šalje pozivnicu nažim protivnicima", piše Prajzendanc.
Drugi, podseća Prajzendanc, ukazuju na stanje u EU, na to da su njene institucije već preopterećene i na problem jednoglasnog donošenja odluka.
Poslanik konzervativne CDU smatra da je i ta procena ispravna, i kao primer navodi da bi i jedna Crna Gora koja je "veličine Štutgarta" kao punopravna članica mogla da blokira donošenje odluka u Evropskom savetu, isto kao i Nemačka ili Francuska.
"Za EU je proširenje još uvek odluka koja se svodi na sve ili ništa. Punopravno članstvo, ili čekaonica. Takav pristup očigledno više ne funkcioniše. Potreban nam je diferenciraniji pristup", napisao je Prajzendanc.
On je dodao i da mora da postoji i "mogućnost da svaka zemlja slobodno odluči da želi da ostane na nekoj dostignutoj stepenici članstva".
Njegov je predlog da zemlja kandidat koja sprovede "centralne reforme, pre svega one vezane za vladavinu prava", ulaskom u zajedničko evropsko tržište apsolvira "prvi stepenik" procesa ponopravnog ulaska u EU.
"Sledeći stepen bi (kandidatima) otvorio nova prava učešća u EU. Na kraju dolazi puno članstvo sa svim pravima i obavezama. Odlučujuće je, svaka stepenica mora da bude vezana za konkretne reformske korake u nekoj zemlji i za sposobnost EU da prima nove članice", predložio je poslanik CDU.
Naglasio je da takav način ulaska ne bio bio nikakav "popust nego strateški instrument koji bi poslao signal Zapadnom Balkanu i Ukrajini da su deo Evrope, ali da je puno članstvo proces, a Moskvi i Pekingu uputio poruku "ovaj prostor nije napušten".
Komentarišući kritike da bi to stvorilo EU sa članicama prvog i drugog reda, Prajzendanc je istakao da takva realnost u Uniji postoji već dugo i kao primere naveo evrozonu, Šengenski prostor, pojačanu saradnju pojedinih članica, i izuzeće članica od nekih pravila.
Prajzendanc je upozororio da je alternativa gora. "Možemo da tešimo cele regione ukazivanjem na našu potrebu umutrašnjih reformih, što će se dogoditi na sveto nikad, i da konačno izgubimo svaki kredibilitet. Ili ćemo se proširiti bez institucionalnog prilagođavanja i izgubiti sposobnost delovanja. Evropa ne može sebi da priušti ni jedno, ni drugo", napisao je u autorskom tekstu Prajzendac.