Miodrag Stanković (Niš, moj grad): Ukidanje subvencija ostavilo 180 porodica bez prihoda, Niš pod ekološkom pretnjom
Životna sredina
| Izvor: Beta
| 01.04.2026
|
access_time
18:20
U Nišu se gomila opasan otpad koji nema ko da preradi, a država ignoriše sopstvene zakone o zaštiti životne sredine i dovodi građane u rizik od ekološke katastrofe, izjavio je danas kopredsednik opozicione koalicije "Niš, moj grad" Miodrag Stanković.
On je, prema saopštenju koalicije, na poziv radnika obišao kompaniju "E-reciklaža", gde je 180 ljudi ostalo bez posla zbog obustave državnih podsticaja.
Stanković je istakao da je trenutna politika "zaleđenih podsticaja" fiskalno neodgovorna.
"Ovo je direktan udar na lokalnu ekonomiju Niša. Otpuštanje 180 radnika znači direktan gubitak poreza i doprinosa, uz istovremeni rast rashoda za socijalna davanja. Isplata zaostalih podsticaja je zanemarljiv trošak u poređenju sa cenom sanacije ekološkog udesa", rekao je Stanković.
Po njegovim rečima, trenutni model finansiranja ekologije je neodrživ, a rešenje nije u milostinji države, već u uvođenju EPR modela - Produžena odgovornost proizvođača.
Sredstva prikupljena od eko-taksi ne smeju, kako je navedeno, završavati u opštem budžetu za "krpljenje rupa".
Novac od eko-taksi mora ići direktno od uvoznika i proizvođača ka reciklažnim centrima, a uvođenjem EPR modela, reciklažni centri bi imali višegodišnje ugovore, što bi garantovalo sigurnost za radnike i omogućilo nove investicije u Nišu.
Bez finansijske podrške i sistemskog modela (EPR), reciklažeri su, kako je navedeno, primorani da obustave rad, pa se otpad ne prerađuje.
"To je suština problema, administrativna odluka je blokirala ceo reciklažni lanac. Kapacitet postoji, ali država svojim potezima sprečava preradu. Zbog ukidanja subvencija, privatne firme koje su ranije kupovale sekundarne sirovine (plastiku, papir, metal) od JKP 'Mediana' mogu odustati od kupovine, ili nuditi veoma niske cene za otkup. Postoji rizik da 'Mediana', iako radi svoj posao, odnosno prikuplja otpad, nema kome da ga proda, pa se sirovine mogu gomilati bez daljeg tretmana", navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da to proizvodi lančani efekat, blokira se ceo reciklažni sistem – od građana koji odvajaju otpad, preko komunalnog preduzeća, do reciklera koji bi ga preradili.
Ističe se da je, bez otkupljivača sekundarnih sirovina i bez državnih podsticaja, reciklažni lanac prekinut, a da problem nije samo u jednoj firmi (E-reciklaža), već je čitav sistem reciklaže u Nišu blokiran jednom odlukom države.
Koalicija je pozvala Ministarstvo zaštite životne sredine da prestane sa praksom godišnjih "preživljavanja" i da hitno isplati zaostala dugovanja kako bi se radnici vratili na posao, kao i da započne hitnu tranziciju ka EPR modelu kako bi se obezbedila dugoročna ekološka bezbednost.
"Niš ne sme postati deponija opasnog otpada zbog administrativne tromosti. Pravo na rad i pravo na čistu životnu sredinu su neodvojivi", zaključio je Stanković.
On je, prema saopštenju koalicije, na poziv radnika obišao kompaniju "E-reciklaža", gde je 180 ljudi ostalo bez posla zbog obustave državnih podsticaja.
Stanković je istakao da je trenutna politika "zaleđenih podsticaja" fiskalno neodgovorna.
"Ovo je direktan udar na lokalnu ekonomiju Niša. Otpuštanje 180 radnika znači direktan gubitak poreza i doprinosa, uz istovremeni rast rashoda za socijalna davanja. Isplata zaostalih podsticaja je zanemarljiv trošak u poređenju sa cenom sanacije ekološkog udesa", rekao je Stanković.
Po njegovim rečima, trenutni model finansiranja ekologije je neodrživ, a rešenje nije u milostinji države, već u uvođenju EPR modela - Produžena odgovornost proizvođača.
Sredstva prikupljena od eko-taksi ne smeju, kako je navedeno, završavati u opštem budžetu za "krpljenje rupa".
Novac od eko-taksi mora ići direktno od uvoznika i proizvođača ka reciklažnim centrima, a uvođenjem EPR modela, reciklažni centri bi imali višegodišnje ugovore, što bi garantovalo sigurnost za radnike i omogućilo nove investicije u Nišu.
Bez finansijske podrške i sistemskog modela (EPR), reciklažeri su, kako je navedeno, primorani da obustave rad, pa se otpad ne prerađuje.
"To je suština problema, administrativna odluka je blokirala ceo reciklažni lanac. Kapacitet postoji, ali država svojim potezima sprečava preradu. Zbog ukidanja subvencija, privatne firme koje su ranije kupovale sekundarne sirovine (plastiku, papir, metal) od JKP 'Mediana' mogu odustati od kupovine, ili nuditi veoma niske cene za otkup. Postoji rizik da 'Mediana', iako radi svoj posao, odnosno prikuplja otpad, nema kome da ga proda, pa se sirovine mogu gomilati bez daljeg tretmana", navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da to proizvodi lančani efekat, blokira se ceo reciklažni sistem – od građana koji odvajaju otpad, preko komunalnog preduzeća, do reciklera koji bi ga preradili.
Ističe se da je, bez otkupljivača sekundarnih sirovina i bez državnih podsticaja, reciklažni lanac prekinut, a da problem nije samo u jednoj firmi (E-reciklaža), već je čitav sistem reciklaže u Nišu blokiran jednom odlukom države.
Koalicija je pozvala Ministarstvo zaštite životne sredine da prestane sa praksom godišnjih "preživljavanja" i da hitno isplati zaostala dugovanja kako bi se radnici vratili na posao, kao i da započne hitnu tranziciju ka EPR modelu kako bi se obezbedila dugoročna ekološka bezbednost.
"Niš ne sme postati deponija opasnog otpada zbog administrativne tromosti. Pravo na rad i pravo na čistu životnu sredinu su neodvojivi", zaključio je Stanković.