Predsednica Slovenije nakon prvog kruga nije predložila mandatara za sastav vlade
Region
| Izvor: Beta
| 25.04.2026
|
access_time
13:20
Predsednica je u izjavi za medije istakla da ne postoji većinska podrška poslanika Državnog zbora nijednom kandidatu, a da ne želi da predloži mandatara za vođenje manjinske vlade.
Pirc Musar je dodala da tokom razgovora sa poslaničkim grupama nije bilo međusobnog poštovanja i poverenja, već mnogo neiskrenosti, što vidi kao loš znak za saradnju sa mogućom novom vladom.
"Mogu da razumem da se pregovori ne odvijaju pred medijima, ali ako politički akteri žele da dobiju moje poverenje, da nakon konsultacija sa njima predložim kandidata za mandatara, onda očekujem da govorimo otvoreno i pošteno", rekla je Pirc Musar, prenela je Slovenačka novinska agencija (STA).
Predsednica je rekla da to nije njen lični zahtev, već temeljni standard političke odgovornosti i kredibiliteta.
"U Državnom zboru sede poslanici stranaka različitih političkih stavova, koje u svjim nazivima imaju vrednosti kao što su demokratija, istinoljublje, sloboda. Te stranke je podržala većina birača i upravo zato je njihova odgovornost još veća - da te vrednosti ne ostanu samo deo naziva, nego da se dosledno primenjuju i u njihovom ponašanju", ukazala je ona.
Prvi krug razgovora o mandataru je počeo u ponedeljak, kada je Robert Golob, predsednik Pokreta Sloboda, koji je relativni pobednik parlamentarnih izbora održanih 22. marta, rekao da u trenutnim okolnostima ne želi da preuzme odgovornost za sastavljanje Vlade.
Prethodno je 10. aprila za predsednika Državnog zbora izabran predsednik stranke Resnica (Istina), što su analitičari u Sloveniji videli kao prvi korak ka formiranju četvrte vlade Janeza Janše, predsednika desničarske Slovenačke demokratske stranke (SDS), koja je na izborima osvojila jedan mandat manje od Pokreta Sloboda (29-28).
SDS je u parlament uputio Zakon o vladi, u kojem se broj ministarstava smanjuje na 14, a nakon usvajanja najavljuju da će svim strankama koje podrže njihov predlog, poslati nacrt koalicionog sporazuma.
Iz SDS-a su ranije poručili da vladu neće formirati po svaku cenu i da i dalje razmatraju sve opcije.
U drugom krugu, mandatara za sastav vlade, pored predsednice države, mogu da predlože i poslaničke grupe ili najmanje 10 poslanika, a za to imaju 14 dana.
Ako predsednik Vlade ne bude nađen ni u drugom krugu, Državni zbor ima pravo da traži treći krug, gde su predlagači isti, uz niži kvorum za izbor - umesto apsolutne većine, dovoljna je prosta većina.
U slučaju izbora predsednika Vlade, počinje da teče rok od 15 dana, u kojem on mora da predloži imenovanje ministara.
Ako ni u trećem krugu niko ne bude izabran, predsednica države raspušta Državni zbor i raspisuje nove, prevremene izbore.
Teme
Dnevni evropski servis
Šta drugi čitaju
Dogodilo se
Na današnji dan 25. april
pre 8 sati