UN izglasale podršku snažnoj akciji u vezi s klimatskim promenama uprkos naporima SAD da to spreče
Klimatske promene
| Izvor: Beta-AP
| 21.05.2026
|
access_time
00:10
Svetsko telo od 193 članice odobrilo je neobvezujuću rezoluciju kojom se podržava značajno savetodavno mišljenje najvišeg suda UN od jula 2025. koje je neuspeh država da zaštite planetu od klimatskih promena nazvalo kršenjem međunarodnog prava. Glasanje je bilo 141-8 uz 28 uzdržanih.
SAD, Rusija, Iran i Saudijska Arabija - neke od zemalja sa najvećim proizvođačima nafte i glavnim emiterima gasova staklene bašte, usprotivile su se toj odluci.
Tekst sadrži zahtev za nacionalne planove akcije za klimatske promene da bi se ograničio porast globalne temperature na manje od 1,5 stepeni Celzijusa; postepeno ukidanje subvencija za istraživanje, proizvodnju i eksploataciju fosilnih goriva; i poziv onima koji krše propise da obezbede "punu nadoknadu" štete koju izazivaju.
Rezolucija je prvobitno sadržala oštriju formulaciju iz mišljenja Međunarodnog suda pravde koji je pozivao na uspostavljanje "Međunarodnog registra štete" za beleženje dokaza i zahteva, ali je to uklonjeno posle desetak konsultacija da bi se dobila veća podrška.
Izglasavanje je usledilo uprkos tome što je od februara administracija SAD pozivala druge države da izvrše pritisak na malu ostrvsku zemlju Vanuatu - prvobitnog sponzora nacrta dokumenta, da ga povuče iz razmatranja.
U smernicama izdatim svim američkim ambasadama i konzulatima, Stejt department je tada saopštio da se "snažno protivi" tom predlogu i da bi njegovo usvajanje "moglo predstavljati veliku pretnju američkoj industriji".
U sredu je Tami Brus, zamenica američkog ambasadora pri UN, ponovo osudila predlog odluke, nazvavši je "veoma problematičnom" i tvrdeći da Vašington ima ozbiljne pravne i političke zabrinutosti uprkos izmenama nacrta.
"Rezolucija uključuje neprimerene političke zahteve u vezi sa fosilnim gorivima i drugim klimatskim temama", rekla je Brus u Generalnoj skupštini UN uoči glasanja.
Ali predstavnici Vanuatua i drugih ostrvskih zemalja koji se plaše za svoj opstanak zbog uticaja klimatskih promena, rekli su da je važno da Generalna skupština podrži mišljenje suda koje je proglašeno prekretnicom u međunarodnom klimatskom pravu.
"Trebalo bi da budemo iskreni jedni prema drugima o tome zašto je ovo važno", rekao je pre glasanja Odo Tevi, ambasador Vanuatua pri UN. "Važno je jer je šteta stvarna i već je stigla, duž naših ostrva i obala, za zajednice koje se suočavaju sa sušom i neuspešnim žetvama", kazao je on.
Dodao je: "Države i narodi koji nose najteži teret su veoma često oni koji su najmanje doprineli problemu zbog kojeg trpe".
Akcija svetske organizacije dolazi posle decenija frustracije za pacifičke zemlje koje gledaju kako njihove domovine nestaju u talasima okeana.
U Tuvaluu, gde je prosečna nadmorska visina samo dva metra, više od trećine stanovništva podnelo je zahtev za vizu za klimatsku migraciju u Australiju. Do 2100. godine, predviđa se da će veliki deo te zemlje biti pod vodom tokom plime. U Nauruu je vlada počela da prodaje pasoše bogatim strancima - nudeći bezvizni pristup desetinama zemalja, u pokušaju da ostvari prihod za moguće preseljenje svog stanovništva.