Web Analytics
Grad kao dom: kako ptice žive u Beogradu - BetaRS

Grad kao dom: kako ptice žive u Beogradu

Društvo | 06.07.2026 | access_time 11:40
Grad kao dom: kako ptice žive u Beogradu
Beograd je grad u kojem ptice pronalaze dom na fasadama, krovovima i uz reke. Njihova prilagodljivost često iznenađuje, ali ponekad i zabrinjava. Aleksandar Gavrić iz Animal Rescue Srbija kaže da su mnoge ptice stigle iz prirode jer su u gradu našle lakši pristup hrani.

„Vrane su shvatile da je hranu mnogo lakše pronaći oko kontejnera nego u prirodi. Vrapci, čiope, labudovi, patke i golubovi – imamo širok dijapazon ptica koje žive u gradovima“, objašnjava Gavrić.

Grad kao dom: kako ptice žive u Beogradu

Ptice se gnezde na različitim mestima – vrapci se skrivaju u pukotinama fasada, gradski golubovi na krovovima i simsovima, a patke gluvare u žbunju i na krovovima. Ima ih na Novom Beogradu, ali i u Knez Mihajlovoj. Kada mladi pačići krenu ka rekama, često su ugroženi i potrebna im je pomoć.

Labudovi su redovni zimski stanovnici beogradskih reka i jezera, ali ni oni nisu pošteđeni opasnosti urbanog okruženja.

Grad kao dom: kako ptice žive u Beogradu

„Labudovi i patke nisu ugroženi jer imaju dovoljno hrane u vodi. Hranjenje hlebom i pecivom nije dobro jer nije dovoljno kalorično i sadrži aditive i so koje ptice ne mogu da svare. Ako već hoćemo da ih hranimo, najbolje je dati pšenicu, kukuruz ili suncokret“, kaže Gavrić.

Ptice se često povređuju zbog ljudskog nemara. Na Adi Ciganliji postoje sajle iznad jezera, pa kada sleću udare u njih i polome krilo. Jedan od poznatih stanovnika prihvatilišta Animal Rescue Srbija je labud kojem su dali ime „drug Crni“.

Grad kao dom: kako ptice žive u Beogradu

„Probali smo da ga vratimo u prirodu i da mu operišemo krilo, ali nije uspelo. Navikao se na ljude i sada mu tražimo ženku bez krila kako bi živeli zajedno i eventualno imali mlade koje bismo kasnije pustili u prirodu“, priča Gavrić.

U Rakovici se nalazi prihvatilište za ptice, a plan je da se presele na Adu Ciganliju i napravi izložbeno mesto gde građani mogu da ih vide i nauče više o njima, ali i da deca prepoznaju ptice koje žive oko nas.


„Većina tih ptica nema jedno krilo ili im fali noga, pa više nisu za puštanje u prirodu. Ideja je da budu primer ljudima kako da brinu o životinjama. Deca znaju kako izgledaju lavovi i tigrovi, ali često ne razlikuju sraku i vranu, a to su životinje koje žive oko nas“, poručuje Gavrić.

Pomoć pticama je jednostavna: pravilno ih hraniti, praviti kućice i hranilice, ostavljati vodu leti i čuvati njihova prirodna staništa. Male akcije mogu mnogo da doprinesu očuvanju prirode i životinja oko nas.

Prilog Kineske medijske grupe (CMG).

Teme

Novo

Dnevni evropski servis

Šta drugi čitaju

Scena

Dogodilo se

Zabava