Štab doneo niz zaključaka za rešenje afričke kuge svinja, ministar Glamočić traži jedinstvo
Ekonomija
| Izvor: Beta
| 23.07.2026
|
access_time
16:50
On je posle sednice Operativnog štaba kazao da na tome ne mogu da rade samo Uprava za veterinu i Ministarstvo, već "sve institucije - od nacionalnog, regionalnih i lokalnih kriznih centara, preko policije i Vojske Srbije, do lokalnih samouprava".
"Samo dobrom koordinacijom možemo brzo reagovati i smanjiti štetu", rekao je ministar.
Ukazano je i na potrebu održavanja visokog stepena pripravnosti zbog rizika od pojave drugih zaraznih bolesti životinja, pre svega kuge malih preživara koja nije potvrđena u Srbiji, ali je ima u susedstvu.
Na sednici je predloženo dodatno jačanje mera biosigurnosti - postavljanje dezinfekcionih barijera na kritičnim lokacijama, pojačana kontrolu ulaska i izlaska iz zaraženih područja i dodatno jačanje kontrola na graničnim prelazima radi sprečavanja nelegalnog dovoženja životinja, proizvoda životinjskog porekla i druge rizične robe.
Nacionalnom kriznom centru je naloženo da ažurira podatke o regionalnim i lokalnim kriznim centrima i kontakt podatke odgovornih lica, a svi članovi Operativnog štaba su zaduženi da dostave pregled raspoloživih kadrovskih, tehničkih i materijalnih kapaciteta.
Veterinarski instituti zaduženi su, kako se navodi, da dostave izveštaje o laboratorijskim kapacitetima i spremnosti centara za brzo reagovanje.
Upravi za veterinu je naloženo da sačini pregled kapaciteta kafilerija, raspoloživih lokacija za neškodljivo uklanjanje životinjskih leševa i alternativnih rešenja u slučaju povećanog obima uginuća.
Lokalne samouprave su zadužene da ažuriraju podatke o lokacijama za zakopavanje uginulih životinja u skladu sa propisima, a naložena je i provera ispravnosti dezinfekcionih barijera i dezinfekcionih sredstava i druge neophodne opreme za sprovođenje mera biosigurnosti.
Uprava za veterinu treba da pripremi predlog izmena i dopuna Pravilnika o utvrđivanju Plana upravljanja kriznim situacijama da bi se sistem unapredio na osnovu iskustava stečenih tokom suzbijanja afričke kuge svinja.
Poseban set zaključaka odnosi se na sprečavanje unošenja kuge malih preživara u Srbiju.
Naloženo je pojačavanje veterinarsko-sanitarnog nadzora na svim graničnim prelazima, uz punu podršku granične policije i Uprave carina.
Uprava za veterinu je zadužena da obezbedi kontinuiranu razmenu informacija sa nadležnim službama susednih država, Evropskom komisijom, Svetskom organizacijom za zdravlje životinja (WOAH) i drugim međunarodnim institucijama.
Veterinarski instituti su zaduženi da obezbede punu laboratorijsku pripravnost za brzu dijagnostiku i hitno postupanje po svakoj sumnji na pojavu bolesti.
Regionalni i lokalni krizni centri su zaduženi da pojačaju nadzor na terenu, informisanje držalaca životinja i kontrolu sprovođenja mera biosigurnosti.
Uprava za veterinu će Operativnom štabu redovno dostavljati izveštaje o sprovođenju svih aktivnosti i, u slučaju promene procene rizika, bez odlaganja predložiti dodatne mere.
Operativni štab je, takođe, naložio pojačano angažovanje Ministarstva unutrašnjih poslova i Saobraćajne policije radi pružanja pune asistencije veterinarskoj inspekciji u kontroli transporta živih životinja, proizvoda životinjskog porekla i drugih rizičnih pošiljki, kao i prilikom sprovođenja svih veterinarsko-sanitarnih mera na terenu.
Glamočić je podsetio da Pravilnik o utvrđivanju Plana upravljanja kriznim situacijama, donet još 2015. godine, jasno definiše nadležnosti svih institucija i da nacionalni, regionalni i lokalni krizni centri moraju svakodnevno koordinisati aktivnosti, razmenjivati informacije i obezbediti blagovremeno sprovođenje svih veterinarsko-sanitarnih mera.
Dodao je da su kadrovske promene u Nacionalnom kriznom centru nastale upravo zato što su uočeni izvesni propusti i nedostaci u funkcionisanju sistema.
Tokom sednice su analizirani aktuelno epizootiološko stanje i dosadašnje sprovođenje mera.
Konstatovano je da je afrička kuga svinja zasad potvrđena u sedam okruga, 12 opština i 58 naseljenih mesta, na ukupno 703 gazdinstva.
Najugroženiji su Sremski i Mačvanski okrug i deo teritorije grada Beograda, dok dodatni rizik predstavljaju područja sa velikim šumskim kompleksima i lovištima.
"Činjenica je da ovaj virus nećemo iskoreniti i da ćemo sa njim morati da živimo i u narednom periodu. Zato su brzo otkrivanje, hitna reakcija, dosledno sprovođenje biosigurnosnih mera i odgovornost svakog pojedinca jedini način da sačuvamo domaće svinjarstvo i sprečimo još veće ekonomske štete. Samo ako budemo organizovani, jedinstveni i odgovorni, možemo uspešno držati bolest pod kontrolom", zaključio je ministar Glamočić.