Gutereš najavio međunarodnu konferenciju o Kipru
Vesti
| 29.07.2026
|
access_time
13:10
"Odlučio sam da sazovem još jedan sastanak u formatu pet plus jedan, posle adekvatnih priprema koje se odnose na izgradnju poverenja, metodologiju i sadržaj sastanka", rekao je Gutereš, a prenosi Rojters.
Sastanak bi uključio Tursku, Veliku Britaniju i Grčku kao garante nezavisnosti Kipra, rekao je Gutereš na konferenciji za novinare posle razgovora sa predsednikom međunarodno priznate Republike Kipar Nikosom Hristodulidisom i liderom kiparskih Turaka, u nepriznatoj Turskoj Republici severni Kipar Tufanom Erhurmanom.
Generalni sekretar UN je rekao da da su oba lidera kiparskih zajednica u razgovoru izrazila posvećenost saradnji i miru, ali da svetska organizacija ne može da nametne mir, iako ostaje posvećena Kipru.
Dodao je i da nema nameru da organizuje još jedan u nizu proširenih sastanaka koji će ostati bez rezultata, i da su upravo zato od ključnog značaja ozbiljne pripreme.
Nikos Hristodulidis je pozdravio Guterešovu najavu i rekao da će odmah sa predstavnicom Kolumbije u UN, bivšom kolumbijskom šeficom diplomatije Marijom Anhelom Olgain i potpredsednikom Evropske komisije Rafaelom Fitom početi da radi na pripremi sastanka, pišu kiparrski mediji.
Rafaele Fito, izvršni potpredsednik Komisije za oheziju i reforme, i izaslanik EU za kiparsko pitanje, sutra uveče će poseiti Kipar, gde kao i Gutereš planira da se sastane a Hristodulidisom i Erhurmanom.
Gutereš je juče doputovao u dvodnevnu posetu Kipru, što je verovatno i njegova poslednja poseta u svojstvu šefa UN jer mu mandat ističe 31. decembra.
Na pitanju ujedinjenja Kipra, koji je podeljen već više od 50 godina, do sada su zube lomile brojne diplomate, a i sada su očekivanja od Guterešove inicijative skromna, piše agencija dpa.
Poslednja konferencija na kojoj su učestvovali lideri zavađenih etmičkih zajednica na Kipru, Turaka i Grka, i predstavnici tri države koje su garanti nezavisnosti, održana je 2017. godine u Švajcarskoj i završena je bez rezultata.
UN vide rešenje kipčarskog problema u politički ravnopravnoj dvočlanoj federaciji, čemu je donekle sklon i priznati deo Kipra naseljen Grcima, dok kiparski Turci to, uz podršku Ankare, odbijaju.
Turska je od vojne intervencije 1974. stacionirala desetine hiljada vojnika na severnom delu Kipra koji vidi kao svoju interesnu sferu i polazi od postojanja dve odvojene nezavisne države, a u najboljem slučaju labave konfederacije.
Od 2004. Kipar je de jure kao celo ostrvo primljen u EU, ali se u praksi evropsko pravo primenjuje sama u grčkom delu.