SANU obeležava svoj Dan: Izložba i proslava u Beogradu
Srpska akademije nauka i umetnosti (SANU) obeležava svoj Dan, najavila je Akademija.
Planiran je obilazak izložbe "Akvizicije radova likovnih umetnika akademika Umetničkoj zbirci SANU 2024 – 2026", u novom galerijskom prostoru (Kneza Mihaila 36).
Nakon toga će, s početkom u 12.00, u Svečanoj sali SANU će biti priređen centralni deo proslave, piše u najavi.
Istorija SANU počinje 7./19 novembra 1841. kada je, po navodima hroničara, osnovano Društvo srpske slovesnosti (DSS) sa ciljem da proučava srpski jezik i na njemu propagira nauke.
DSS je prema oblastima delovanja bilo podeljeno na pet odseka, a od 1847. rezultate svoga rada je objavljivalo u Glasniku Društva srbske slovesnosti.
Zbog jačanja liberalne struje u DSS, koja je bila kritički usmerena prema vladajućem režimu, Društvo je suspendovano januara 1864. godine, piše na sajtu SANU.
Njegov rad je nastavljen 29. juna iste godine osnivanjem Srpskog učenog društva (SUD) koje je nastavilo poslove na prikupljanju i objavljivanju dokumenata o srpskoj istoriji, geografiji i etnografiji, i produžilo izdavanje Glasnika.
Članovi Društva nisu se slagali sa njegovim osnovnim zadatkom – liberali su verovali da je prosvećivanje naroda njihov osnovni zadatak, dok su konzervativci proklamovali naučni rad.
Budući da su razlike bile nepomirljive, osnovana je1886. Srpska kraljevska akademija (SKA), a SUD je postojalo sve do 1892. godine, kada se spojilo sa Akademijom.
SKA se sastojala od četiri stručne akademije – akademije umetnosti, akademije prirodnih nauka, akademije društvenih nauka i akademije filozofskih nauka.
Pod njenim krovom započela su brojna sistematska i dugoročna istraživanja, od kojih neka traju i danas.
Posle Drugog svetskog rata zvaničan naziv Akademije promenjen je u Srpska akademija nauka, a od 1960. u Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU).