Odluka Arbitražnog suda o granici za Hrvatsku će biti mrtvo slovo na papiru

Odluka Arbitražnog suda u Hagu o granici izmedju Hrvatske i Slovenije za službeni Zagreb biće mrtvo slovo na papiru, stav je svih vlada i parlamentarnih stranaka od kada je Hrvatska zbog slovenačkog "postupanja bez presedana koje je nepopravljivo kontaminiralo arbitražni proces" iz njega istupila 2015.

"Kakva god odluka bila ona se Hrvatske zaista neće ticati, ona je za nas mrtvo slovo na papiru", rekli su izvori upućeni u taj slučaj, prenela je hrvatska agencija Hina.

Istupanjem iz arbitraže Hrvatska je posegla za legitimnom merom zaštite vlastitih interesa, a sama odluka za Hrvatsku nema nikakav pravni učinak, naveli su izvori i pojasnili da je specifičnost medjunarodnog prava da ne postoji mehanizam prinudnog sprovodjenja odluke.

Kako su naveli, objavom odluke ništa se neće dogoditi - niti će Slovenija išta dobiti, niti Hrvatska izgubiti, i obrnuto.

Hina navodi da će brodovi i dalje "ploviti po režimu neškodljivog prolaska", a kao i do sada, u tim se vodama ne sme loviti i zagadjivati.

Stručnjaci su rekli da Sporazum o malograničnom saobraćaju i saradnji Hrvatske i Slovenije sjajno funkcioniše i uspešno reguliše na granici.

"Život će se nastaviti kao i do sada, a Hrvatska će nastaviti da nadgleda i štiti svoju teritoriju kao što je to činila i dosad", dodali su.

Pravni stručnjaci su podsetili da je Slovenija u Evropsku uniju, a potom i u Šengen, ušla sa sadašnjim granicama iz 1991, kao što je i Hrvatska u ovim granicama ušla u EU 2013.

Badinterova komisija, nazvana po predsedavajućem francuskom pravniku Robertu Badinteru, zaključila je 1991. da se SFRJ raspala, a granice izmedju bivših federativnih jedinica uzete su kao državne granice novonastalih zemalja, koje se silom ne mogu menjati.

Slovenija je, medjutim, ustrajala u arbitraži, a nakon hrvatskog aktiviranja člana 60. Bečke konvencije, postupak se dalje može voditi prema odredbama povelje UN koja nalaže da je strankama potrebno rešenje putem pregovora ili nekim drugim mirnim načinom, a ako se u roku od godinu dana ne dogovore oko načina rešavanja spora - bilo bilateralnim dogovorom, novom arbitražom ili na medjunarodnom sudu - postoji i "mirenje" pod pokroviteljstvom UN.

Iz diplomatskih izvora se doznaje da po pitanju arbitraže Zagreb raspolaže podrškom nekih zemalja unutar EU, poput Litvanije i Poljske koje smatraju da je reč o bilateralnom pitanju, te SAD koje su dva puta intervenisale kako bi sprečile slovenačko blokiranje pregovora Zagreba i Brisela, kao i slovenački pokušaj blokade ulaska Hrvatske u NATO.

Arbitražni sud u četvrtak je saopštio da je postupak završen i da će odluku o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije objaviti za nekoliko meseci.

Hrvatski sabor je 2015. doneo odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dve zemlje potpisale 2009, a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rešavanju spora.

Zagreb je tada ocenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitovan pošto je otkriveno da su se slovenački predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i službenica slovenačkog ministarstva spoljnih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenačkih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudija. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.