I proizvodjači meda zainteresovani za oznaku srpski kvalitet
Ekonomija
| 22.05.2017
|
access_time
13:00
On je na konferenciji za novinare povodom predstavljanja prvih proizvoda s oznakom "Srpski kvalitet" rekao da je u planu kampanja da bi se potrošačima objasnilo da "nije reč o floskuli, već da su tp proizvodi sa garancijom kvaliteta".
"Istraživanja pokazuju da ljudi vole da kupuju proizvode sa oznakom domaćeg kvaliteta", a taj kvalitet će "dvostruko proveravati nezavisne ovlašćene institucije", rekao je Nedimović.
Državnu oznaku "Srpski kvalitet" dobilo je osam proizvoda: "Karneksova" domaća mesnata slanina, pašteta s komadićima mesa "Selekšn" i pašteta "Selekšn" sa dimljenom slaninom, Industrija mesa "Topola" ima dva proizvoda s tom oznakom - ljuti kulen i "izletničku salamu", a Industrija mesa "Zlatiborac" "kraljevsku salamu" i "pileću delikates salamu".
Oznaka "Srpski kvalitet" garantuje da je proizvod napravljen od dobrih sirovina, isključivo iz Srbije ili da je napravljen na tradicionalan način.
Nedimović je istakao da je i do sada bilo mnogo tržišnih utakmica kojima se promovisao domaći kvalitet, ali uglavnom su se proizvodi takmičili izgledom, a nisu imali nikakvu garanciju kvaliteta.
"Oznaka 'Srpski kvalitet' iza koje stoje državne institucije koje to kontrolišu, obezbediće veću konkurentnost srpskih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu i uticaće da se poboljša imidž hrane i zemlje u celini", rekao je Nedimović.
Dodao je da ta oznaka neće podići cene tih proizvoda, već će oni postati traženiji.
Rukovodilac Grupe za kvalitet, deklarisanje i oznake hrane Branislav Raketić rekao je da licenca za kvalitet traje godinu dana i da se posle toga može obnoviti.
"Inspekcija će i u toku godine vanredno kontrolisati proizvodjače da li održavaju standarde utvrdjenog kvaliteta", rekao je Raketić.
Rekao je da cena kontrole za dobijanje dozvole za oznaku "srpskog kvaliteta" nije velika, a da će Ministarstvo pljoprivrede za te namene davati subvencije od 50 do 65 odsto, zavisno od područja s kojeg je proizvod.
Predstavnik Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (UN FAO) Emanuel Hidler istakao je da je Srbija brzo spremila proizvode sa nacionalnom oznakom.
Predstavnik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Milan Ždrale rekao je da je Srbija toj banci prioritet i nalazi se u prvih deset zemalja gde je najveće investirano, a posebna pažnja se poklanja poljoprivredi.
"Srbiji su potrebni poljoprivredni infrastrukturni projekti jer ta grana uprkos problemima izvozom ostvaruje dobre rezultate", rekao je Miljan Ždrale.