NBS: Razrešili smo nedoumice oko upotrebe pečata
Ekonomija
| 08.09.2017
|
access_time
11:25
U saopštenju se navodi da to znači da privredni subjekti koji su do sada imali otvorene račune i na šalteru koristili pečat za overu platnih naloga u zemlji i sa inostranstvom mogu jednostavno od 1. oktobra banci predati pisani zahtev da više ne koriste pečat i banka je dužna da im bez aneksiranja ugovora već narednog dana obezbedi predaju potpisanih platnih naloga bez obaveze da ih klijent overi pečatom.
Pravna lica i preduzetnici koji otvaraju nove račune nisu dužni da od 1. oktobra overavaju zahtev za otvaranje računa, karton deponovanih potpisa, naloge za platni promet, menice i druga dokumenta koja se odnose na platni promet, osim ako to nisu izričito zahtevali od banke i ugovorili s njom.
Iz NBS ističu da je usvojenim rešenjima dat pun doprinos i ispunjenju jednog od zadataka koji je Vlada utvrdila u svom programu, a radi čijeg sprovodjenja je obrazovana medjuinstitucionalna radna grupa za ukidanje obavezne primene pečata i izdavanje papirne fakture, u čijem radu učestvuju i predstavnici centralne banke.
Glavni ciljevi koji se žele postići novim rešenjem jesu smanjivanje troškova privrede i unapredjenje pozicije Srbije na listi uslova poslovanja (Doing Business) koju objavljuje Svetska banka.
Podseća se da je iako je NBS još 2014. donošenjem Zakona o platnim uslugama i usvajanjem pratećih podzakonskih akata i faktički ukinula obaveznu upotrebu pečata privrednih subjekata u vezi s platnim uslugama, uočeno da u bankarskoj praksi često i dalje preovladjuju rešenja na osnovu kojih privrednici u svakodnevnom poslovanju upotrebljavaju pečat (npr. za overu obrazaca platnih naloga na šalteru), kada ne koriste prednosti elektronskog i mobilnog bankarstva.
NBS je pozvala sve privredne subjekte da u punoj meri koriste mogućnosti i prednosti elektronskog bankarstva i poslovanja koje su im već čitav niz godina u Srbiji dostupni, jer se na taj način, kako je naglašeno, smanjuju ne samo troškovi i vreme odlaska na šalter banaka, već i rashodi za papirnu dokumentaciju u svakodnevnom poslovanju.