Trivan: Srbija pripremila nacrt zakona o klimatskim promenama (VIDEO)
Poglavlje27
| 03.11.2017
|
access_time
15:20
"Zakon o klimatskim promenama je jedan od najavažnijih zakona koji će biti usvojen u Srbiji, ne samo sa stanovišta životne sredine, jer se klimatske promene i adaptacija na njih odnose na sve segmente društva", kazao je Trivan na završnoj konferenciji tvining projekta, vrednog 1,2 miliona evra, koji se odnosi na prilagodjavanje klimatskim promenama, a koji je finansirala Evropska unija.
Trivan nije mogao da precizira kada će vlada usvojiti nacrt zakona i kada bi mogla početi javan rasprava o njemu, ali je naveo da će se nakon njegovog usvajanja u Skupštini biti donet i akcioni plan koji će odrediti šta će tačno morati da urade institucije i privreda kako bi dostigle standarde u oblasti adaptacije na klimatske promene.
Istakao je da će taj zakon i svi prateći dokumenti biti preduslov za integracije Srbije u EU, ali i prilagodjavnje domaće privrede medjunarodnim ekonomskim okolnostima.
Trivan je objasnio da to znači da bilo koja kompanija ili institucija, nakon perioda prilagodjavanja neće moći da proda svoje usluge i proizvode bez ugradjenih osnovnih ekloških principa.
"Ministarstvo ekologije će svima pomoći, pre svega privredi da se prilagodi novim uslovima", kazao je Trivan i dodao da su prve procene o novcu potrebnom za uskladjivanje oblasti zaštite životne sredine sa standardima EU, za šta će biti potrebno od 12 do 15 milijardi evra, radjene na osnovu potreba prilagodjavanja na klimatske promene.
Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji Mateja Norčič Štamicar navela je da završetak ovog tvining projekta "predstavlja korak u približavanju srpskog zakonodavstva pravnim tekovinama EU u oblasti ekologije, a doneće bolje zdravstvene uslove gradjanima i pomoći da se buduće generacije zaštite od negativnih posledica klimatskih promena".
"Rezultati projekta su konkretni. Stručnajci su uradili nacrt zakona o klimatskim promenama. Taj zakon će omogućiti sprovodjenje Uredbe o mehanizmu monitoringa i direktive o sistemu trgovine gasovima sa efektom staklen bašte", kazala je ona.
Dodala je da je za Srbiju to važan projekat, jer kao kandidat za priključenje EU, treba da se uključi u sveobuhvatnu strategiju za smanjenje sopstvenih emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Štamicar je navela da je prelazak na ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika izazovan proces, jer su potrebne velika ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, održivo upravljanje šumama.
To će se, prema njenim rečima, odraziti na bolje zdravlje stanovništva, čistije industrije, duži životni vek gradjana.
"Zato će EU nastaviti da radi rame uz rame sa Srbijom na uspostavljanju ekonomije sa niskom emisijom ugljednika", kazala je ona i podsetila da je cilj privrede EU da bude više ekološka i da troši manje energije, zbog čega je cilj Unije da do 2050. smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte na 80 odsto nivoa zabeleženog 1990. godine.
Tvining projekat projekat, čija je realizacija počela u maju 2015. godine, radjen je u saradnji sa Ministarstvom ekološke i solidarne tranzicije Francuske i Tehničkim multidisciplinarnim centrom za proučavanje zagadjenja vazduha (CITEPA).