Fajnenšl tajms: Savet Evrope na ruskom testu
Svet
| Izvor: Beta
| 27.11.2017
|
access_time
16:55
Rusija zahteva da se njihovoj delegaciji u Parlamentarnoj skupštini Savet Evrope (PS SE), telu koje nadgleda primenu Evropske konvencije o ljudskim pravima od 1949, vrati pravo glasa koje im je ukinuto 2014. zbog aneksije Krima, navodi list Fajnenšl tajms.
Generalni sekretar Saveta Evrope Torbjorn Jagland upozorio je da bi povlačenje Rusije iz te organizacije bilo veliki udarac za demokratiju, prvenstveno zato što bi 140 miliona Rusa ostalo bez pristupa Evropskom sudu za ljudska prava.
Jagland je naveo i da bi Moskva, u slučaju povlačenja, mogla da prestane da uplaćuje novac za funkcionisanje Saveta Evrope, navodi britanski list.
"Bilo bi veoma, veoma loše da Rusija ode... zato što su Konvencija i Sud bili veoma važni za ruske gradjane", rekao je generalni sekretar SE u intervjuu za Fajnenšl tajms i dodao da bi to bio "korak unazad" zato što bi dobili Evropu bez Rusije.
S druge strane, Ukrajina i njene pristalice upozorile su da bi ukidanje sankcija Rusiji, bez obzira na aneksiju Krima i sukoba na istoku Ukrajine, značilo da je ta organizacija povladjuje ucenama Moskve.
Oni navode da bi takva odluka mogla da pokrene niz reakcija kojima bi se oslabile sankcije protiv Rusije u drugim medjunarodnim telima, prvenstveno u Evropskoj uniji.
"To bi bila prva rupa u zidu", rekao je neimenovani ukrajinski zvaničnik.
Savet Evrope, tela odvojeno od EU, zajedno sa Evropskim sudom za ljudska prava čini stubove demokratije u Evropi. Učlanjenje Rusije u tu organizaciju 1996. bilo je jedno od glavnih dostignuća posle Hladnog rata.
Rusija je letos, nezadovoljna tretmanom u toj organizaciji, suspendovala deo godišnje finansijske kontribucije od 33 miliona evra, što je bio veliki udarac na budžet SE od 450 miliona evra. Moskva je zapretila da neće priznati novog komesara SE za ljudska prava koji se bira u januaru, ako ne bude imala pravo glasa.
Predsednica Gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko rekla je da Rusija može da odlaže primene presuda Evropskog suda za ljudska prava, ako ruski poslanici ne budu imali pravo glasa u biranju sudija i drugih zvaničnika tog suda. Rusija je već donela zakon po kome Ustavni sud može da stopira primenu nekih presuda iz Strazbura.
Rusija traži da joj se vrati pravo glasa u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope, koje joj je oduzeto 2014. godine, posle prisjedinjenja Krima Rusiji. To telo je 2015. godine dva puta razmatralo akreditive ruskih poslanika, ali je zabrana glasanja ostala na snazi, nakon čega je ruska delegacija suspendovala svoje učešće u tom telu.
Teme
Svet
Dnevni evropski servis
Ekonomija
Devizni kurs: Evro sutra 117,37 dinara
pre 2 sata
Šta drugi čitaju
Fudbal
Real pobedio Espanjol golom Espija u 90. minutu
pre 11 sati