Potpredsednik Društva sudija Srbije: Potreban je zakon o bezbednosti novinara
Vojvodina
| 06.12.2017
|
access_time
16:25
Hadžiomerović je ocenio da je postojeći Sporazum o saradnji koji su potpisali Republičko javno tužilaštvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije i novinarska i medijska udruženja i "slaba garancija".
Po njegovim rečima, problem je i u tome što je Tužilaštvo u funkcionalnom smislu bliže sudskoj vlasti a u statusnom smislu mnogo bliže izvršnoj vlasti.
Direktor beogradskog nedeljnika "Vreme" i član Stalne radne grupe za primenu Sporazuma o bezbednosti novinara Stevan Ristić rekao je u svoje ime da se "potrošila dobra volja" za njegovo učešće u toj radnoj grupi.
"Ne želimo da potpišemo samo da bismo ispunili formu, već želimo da se sporazum zaista primenjuje. A stalno smo nailazili na neke prepreke i počelo je da liči na neku vrstu ping-ponga države sa ljudima koji predstavljaju medije u Stalnoj radnoj grupi", kazao je Ristić.
Podsetio je da veliki broj pretnji i napada na novinare nije rešen, uprkos postojanju Sporazuma.
Kao primere je naveo praćenje glavnog urednika "Južnih vesti" iz Niša Predraga Blagojevića, obijanje i premetačinu stana novinarke KRIK-a Dragane Pećo, nasilje nad novinarima na inauguraciji predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Predsednik Advokatske komore Vojvodine Vladimir Beljanski ocenio je da je Stalna radna grupa korisna, ali je dodao da to mora da se potvrdi kroz praksu.
On je kritikovao odluku Prvog javnog tužilaštva u Beogradu da odbaci krivičnu prijavu zbog fizičkog nasilja nad novinarima na Vučićevoj inauguraciji i rekao da se ne može govoriti da je krivično delo napada na novinare izvršeno u interesu novinara, kako je pisalo u obrazloženju.
"To je jedinstven slučaj kod nas, zaista ne znam za sličan slučaj”", kazao je Beljanski i dodao da je "ohrabrujuće" ukoliko je tačno da je republička javna tužiteljka Zagorka Dolovac najavila reviziju odluke Prvog javnog tužilaštva.
Advokat Dragan Milić rekao je da u sudskim sporovima koji se po raznim osnovama vode protiv medija treba dati više prostora mehanizmu poravnanja.
"Nije rešenje zaposliti više sudija i omogućiti većem broju ljudi da tuži. Sve je bolje i jeftinije od suda. U SAD se recimo više od 90 odsto stvari rešava pre suda, dakle u poravnanju. Medjutim, uslov za to je visok nivo pravne sigurnosti, odnosno standard u sudskoj praksi. Nisu sudije krive. Ne mogu oni da se pripreme za tako veliki broj predmeta i zbog toga pada kvalitet. Takodje, potrebno je raditi na razvijanju svesti da se što manje tužimo i izlazimo pred sud", naveo je Milić.
Konferenciju je organizovao NDNV uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Srbije.
Teme
Društvo
Novo
Dnevni evropski servis
Šta drugi čitaju
Scena
Dogodilo se
Na današnji dan 8. septembar
pre 14 sati
Zabava
Put Duku (Sinđang, Kina)
pre 11 sati