Udaljeno grčko ostrvce bilo drevni industrijski i verski centar i čvorište izgubljene civilizacije (VIDEO)
Kultura
| 25.01.2018
|
access_time
07:15
Kamenito ostrvce Daskalio je, pokazuju letošnja iskopavanja, nekada gotovo potpuno bilo prekriveno jedinstvenim monumentalnim gradjevinama od blistavobelog svetlucavog mermera, a tu su bila i postrojenja za obradu metala i kuće, sa sofisticiranim sistemom kanalizacije.
Prema navodima Ministarstva, obližnje ostrvce Keros, nekada povezano s Daskaliom, izmedju velikih ostrva Naksosa i Amorgosa, bilo je jedna od najimpresivnijih lokacija na Egejskom moru u periodu od 3000. do 2000. godine pre nove ere, u osvit grčke civilizacije.
Preistorjski graditelji su na Daskaliu podigli masivne terasaste zidove površine 1,3 hektara, te je čitavo ostrvce izgledalo kao stepenasta mermerna piramida, navodi grčko Ministarstvo.
U saopštenju se navodi da je gotovo sav prostor bio iskorišćen za gradnju, te je ono izgledalo i kao jedan ceovit, veliki spomenik koji izranja iz mora. To je tada bio najveći takav kompleks u Arhipelagu Kiklada kojem pripadaju i danas poznati Mikonos i Santorini.
Više od 1.000 tona mermera je pre više od četiri milenijuma mukotrpno dovezeno brodovima s obližnjeg ostrva Naksos.
"Izgleda da je to bilo nekakvo središnje mesto koje je privlačilo ljude, gde su donošeni stručnost i sredstva i gde su aktivnosti, kao što je prerada metala, bile centralizovane i kontrolisane", rekao je šef projekta multinacionanog tima naučnika, Majkl Bojd, s Univerziteta Kembridž.
U to doba prerada i obrada metala je bila poznata samo malom broju zajednica koje su ih strogo čuvale, dok je svima ostalima to moralo izgledati kao natčovečanska veština, rekao je Bojd.
"Tu ima vatre, ekstremne toplote, opasnosti, otrovnih gasova što je sve druge bio veliki spektakl za gledanje, te verovatno ima smisla što neki od procesa topljenja metala čije tragove vidimo na Kerosu, bili deo javnih dogadjaja kojiu se tu priredjivali", protumačio je britanski naučnik.
Keros i Daskalio su bili naseljena ostrva izmedju 2750. i 2300. godine pre nove ere. Kiklade su u to vreme bili znamenita civilizacija poljoprivrednika, metalskih radnika i pomorskih trgovaca, najpoznatija po stilizovanim figurinama pljosnatih glava od belog mermera koje su inspirisale Pabla Pikasa, Henrija Mura i druge umetnike.
Nalazi ukazuju i da je Keros bio najstariji regionalni verski centar na Egeju, prethodnik obližnjeg Dilosa koji je važio za rodno mesto Apolona, boga muzike i svetlosti drevnih Grka.
Teme
Novo
Dogodilo se
Na današnji dan 9. septembar
pre 7 sati
Šta drugi čitaju
Pročitajte vise
Zabava
Put Duku (Sinđang, Kina)
pre 20 sati