Trivan: Srbija će morati da izgradi skoro 300 sistema za preradu otpadnih voda
Zelena Srbija
| 22.03.2018
|
access_time
11:30
"U preradi otpadnih voda Srbija je daleko od Evrope. Od nekoliko desetina sistema za preradu otpadnih voda koji trenutno postoje u Srbiji samo tri do pet postrojenja funkcioniše na zadovoljavajući način", kazao je Trivan na seminaru o primeni direktiva EU o vodama.
On je istakao da Srbija spada u zemlje koje ne raspolažu velikim količinama pijaće vode koja se neracionalno koristi, pa se najveći deo stanovništva snabdeva pre svega iz podzemnih izvora, a klimatske promene će dodatno pogoršati situaciju.
Naš region će, kako je upozorio, biti jedan od najpogodjenih na svetu bujicama i erozijama koje će da devastiraju životnu sredinu i zbog toga se radi na ponovnoj obnovi i gradnji protivbujičnih i antierozivnih objekata.
"Ne slažem se s tim da pijaćim vodama i izvorištima gazduju pojedinci i firme koje nisu iz Srbije jer je u pitanju stateški resurs", rekao je Trivan.
Naveo je da onaj ko bude u budućnosti raspolagao pijaćim vodama pretenduje da ima kontrolu nad životnom sredinom, a to omogućava da gradjani budu sigurni a država nezavisna.
Trivan je istakao da je pitanje zaštite vode, odnosno prerada otpadnih voda, prioritret njegovog ministarstva jer zagadjene vode zagadjuju i zemljište, a time i hranu.
On je naveo da su vode u Vojvodini dobrim delom kontaminirane i najzagadjenije u Srbiji i sada se čine napori da se to dovede u red, a kao primer grada gde se će se to najpre uraditi naveo je Zrenjanin.
Ocenio je da novac za postrojenja za preradu otpadnih voda neće biti problem, već izrada projektno-tehničke dokumentacije.
Trivan je kazao da su sličan problem imale i zemlje u okruženju i da zbog toga država radi na tome da pomogne lokalnim samoupravama da naprave projekte.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović je istakao da je ulaganje u sektor voda da bitno za očuvanje životne sredine i zdravlje gradjana, ali da je to i šansa da se zaposle mladi stručnjaci, inženjeri i ekolozi.
On je kazao je da se trenutno u Srbiji preradjuje nešto više od 10 odsto otpadnih voda, ali da su u toku mnogi projekti koji će taj procenat povećati.
"Voda u severnom delu zemlje je najslabijeg kvaliteta i zato je započeta sanacija Velikog bačkog kanala gde su najzagadjenije vode u Srbiji", rekao je Radović.
Dodao je da se uveliko radi na postrojenjima za preradu otpadnih voda i u Leskovcu i Kraljevu, a sprema se dokumentacija za Novi Sad i Niš.
"Veliki problem je i što nema kanalizacije u mnogim mestima", upozorio je Radović i naveo da i Beograd u obodnim delovima nije pokriven kanalizacijom, na čemu se sada radi.
Protok vode u Srbiji opao je za više od 20 odsto u protekle dve decenije, upozorio je on i podsetio da trenutno trećina populacije na svetu nema pristup pijaćoj vodi u odgovarajućoj meri.
Radović je kazao da Agencija prateći stanje voda u Srbiji godišnje uradi na celoj teritoriji 250.000 paramatara koji se odnose na vodu.